Svijet OTVARANJE VATIKANSKIH ARHIVA

Svjetlo nad tajnama papinstva

  • Autor: D. Pilsel
  • 2.3.2012 17:21:31
  • 2.3.2012 15:49:11

Tajni arhiv Vatikana deklasificirao je stotinu važnih dokumenata koji prvi puta izlaze na svjetlo dana pa će turisti i znatiželjnici moći do 9. rujna, primjerice, pogledati rukopis i potpis Galileja kojim popušta pred sudom Inkvizicije i niječe vlastitu tvrdnju da se Zemlja okreće oko Sunca

Pergamena duga 60 metara i pisana između 17. i 20. kolovoza 1308, a na kojoj su pod mukama braća templari priznala krivnju pred tri kardinala koje je poslao papa Klement V u dvorac Chinon, pismo koje je 83 lordova poslalo 1530. papi Klementu VII moleći ga da poništi brak kralja Henrika VIII i Katarine Aragonske (što Papa nije želio i nakon čega je došlo do odvajanja iz Rima i osnutka Anglikanske crkve), ekskomunikacija Lutera (1520), dogma Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije iz 1854. (to je katolička dogma koja tumači da je, jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća, da je bila puna milosti dobivenih od Boga i da je živjela život posve bez grijeha) ili tzv. Bula podjele kojom papa Aleksandar VI 1493. daje španjolskim 'katoličkim kraljevima' sve zemlje koje su otkrivene ili će biti otkrivene (ostatak je išao Portugalu).

Sve to i puno više od posljednjega dana veljače ove prijestupne godine stoji pred publikom na jedinstvenoj izložbi Lux in Arcana (Svijetlo nad tajnom) koja će biti otvorena do 9. rujna u rimskim Kapitolskim muzejima.

Izloženo je čak i drveno pismo iz 1887. koje je poglavica plemena Ojibwe (poznatiji kao Chippewa) poslao papi Lavu XIII, a u kojem ga naziva 'velikim učiteljem molitvi'. A interes je ogroman. Reklo bi se da je to bio pun pogodak Vatikana da se ljude animira i pošalje signal da i nije sve tako tajno, baš u vremenima tajni, konfabulacija i borbe za vlasti ili nasljeđivanja skoro 85-godišnjeg bolesnog i sve

Deset Talijana za svakog SS-ovca

Nešto i o ratnim strahotama IISR: već sada je među izlošcima i nešto iz toga razdoblja, kao što su pisma svećenika zatočenih u nacističkom konclogoru u Dachau. Poljski logoraši su, na primjer, načinili kip Gospe iz Czestochowe. Izloženo je pismo don Michelea Valentinija, koji je opisao strahotu koju je vidio 27. ožujka 1944. pokraj tzv. ardeatinskih jama u Rimu.
'Na oko dva metra od otvora u jamu hrpa je mrtvih tijela... Ima i onih s vezanim rukama na leđima', opisuje Valentini, a njegovo je pismo prvi put na ovoj izložbi izašlo u javnost. On je zapravo prvi vidio zlodjelo Nijemaca koji su strijeljali više od 330 talijanskih civila u znak odmazde za napad na njemačke vojnike u središtu Rima 23. ožujka 1944.
'Deset Talijana za svakog ubijenog vojnika SS-a u Ulici Rasella', bila je zapovijed nacista. Četiri dana poslije napada na esesovce nacisti su strijeljali 335 civila, među kojima je bilo i mnogo Židova. Valentini je odmah obavijestio Vatikan o tome što je vidio, a upravo je to pismo sada prvi put izašlo vatikanskih zidina i dostupno je javnosti. (Večernji list)

osamljenijeg pape Benedikta XVI.

Puno je toga, naime, pokazano, ali malo je to ako se zna da u Tajnom vatikanskom Arhivu, stvorenom 1612, u doba pape Pavla V Borghesea (izložba se i otvara u povodu četiri stoljeća postojanja istoga), ima 85 kilometara polica!

Već dvadeset stoljeća, manje-više, praktički nema pitanja neba ili zemlje u kojem rimski prvosvećenik nije zabadao nos ili dao svoje mišljenje ili, najčešće, pravorijek, pa je tako logično da je morao biti papa (u ovom slučaju to je bio Pio IX), taj koji će u navedenoj dogmi Bezgrešna začeća BDM-a pomoću bule Ineffabilis Deus imati posljednju riječ u predmetu o kojem ni mnogi kardinali nisu znali što i kako misliti ili zaključiti, te je papa koristio prerogativu nepogrešivog tumača vjere.

Razumljivo je bilo i da papa (bio je to Lav X) konstatira da je čak 41 od 95 Luterovih teza heretičke naravi, zbog čega je potpisao bulu ekskomunikacije, koja se također izlaže. Ili, kada smo već kod inkvizicijskih poslova, spomenimo i to da će se moći pogledati i odluka kojom je 1600. dominikanac Giordano Bruno poslan na lomaču kao heretik i apostata u Campo dei Fiori, u Rimu, gdje je štošta gorilo, pa tako i tijelo i djela našega sunarodnjaka, genijalnog Rabljanina Marka Antuna de Dominisa (21. prosinca 1624).

Izložba je ta koja, što je posebno važno iz sadašnje perspektive, želi pokazati ili ukazati na činjenicu da je Katolička crkva u povijesti igrala krucijalnu ulogu. Ali je to izložba i koja dira u srce. Tako će posjetitelji s nelagodom ili velikim suosjećanjem, možda i prezirom prema instituciji, vidjeti potpis Galileja (1564-1642) na kraju debela volumena koji sažima proces koji je Inkvizicija vodila protiv njega od 1616. do 1633. Ishod: rečenica, rukopis velika znanstvenika koji drhtavom rukom piše da nije istina što je tvrdio – da se Zemlja okreće oko Sunca, pa kaže: 'Ja, Galileo Galilei, zanijekao sam da ...'!

Kao kompendiji moći neba nad zemljom moći će se pogledati i poseban dokument, Dictatus Papae (1075), Grgura VII (1020-1085) serija od 27 izjava (ili principa) na kojima crno na bijelo piše da je papa iznad svake vlasti i da ima pravo promijeniti bilo kakvu presudu izrečenu bilo gdje, čak i ako su je potpisali kraljevi i carevi.

Moći će se vidjeti i neki dokumenti glede Crkve i Drugoga svjetskoga rata (javlja kolega Silvije Tomašević da malo toga ima ponuđenog u vezi s Hrvatskom, možda su upravo oni dokumenti o križarskim ratovima, s obzirom na to da su križari prelazili preko hrvatskog teritorija te 1202. zauzeli Zadar, najviše povezani s Hrvatima, piše dopisnik Večernjeg lista iz Rima, no svejedno) iako, kako ističu organizatori, zasad se u Arhivu mogu konzultirati dokumenti do smrti pape Pija XI, 1939. godine, a sve od spornoga pape Pija XII do sadašnjega Benedikta XVI ostaje tajno i strogo čuvano.

Izložba, koju zajedno organiziraju Tajni vatikanski arhiv i Grad Rim, ima za cilj, između ostalog, pokazati usku suradnju Vatikanske države i glavnoga grada Italije. pa se tako ističe da je najgore razdoblje za Arhiv bilo nakon što ga je Napoleon 1810. odlučio preseliti u Pariz, odakle je vraćen u Rim 1815. iako s velikim štetama i nedostacima (krađama?), pa ga se od tada čuva s posebnom pažnjom i u vrlo kontroliranim uvjetima.

Dokumenti koji se izlažu po prvi puta u povijesti, a koji idu od stoljeća VIII. do prve polovine XX. stoljeća, reklo bi se, u jako su dobrom stanju i svakako nije bilo lako izabrati 100 eksponata sa 85 km dugih polica i toliko stoljeća povijesti, pa se mislilo i na to kako najbolje privući publiku. Ne samo već rečenim mukama templara, stradanjima Galileja i Giordana Bruna, pa i financijski poteškoćama Michelangela. Također je učinjen i mali uzmak prema nečemu što bismo nazvali žutilom arhivistike, pa se tako može vidjeti pismo Marije Antoanete iz zatvora o 'osjećajima onih koji sudjeluju u mojoj velikoj boli'.
Lux in Arcana
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još