Svijet ZAMJENIK BRITANSKOG MINISTRA PRAVOSUĐA

'London iskreno podupire članstvo Hrvatske u EU'

Zamjenik britanskog ministra pravosuđa lord Tom McNally izjavio je u ponedjeljak u Zagrebu da Velika Britanija iskreno podupire članstvo Hrvatske u EU-u i da je Hrvatska postavila visoke standarde ostalim zemljama regije koji se žele priključiti euroatlanskim integracijama

'Razgovarali smo o hrvatskom putu prema članstvu u EU-u koji Britanija iskreno podupire', rekao je lord McNally u zajedničkoj izjavi za novinare s predsjednikom Ivom Josipovićem na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Uz Josipovića, McNally se za posjeta Zagrebu sastao i s hrvatskim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem.

McNally je u svome predavanju o reformi Europskog suda za ljudska prava u Starsbourgu kasnije istaknuo da je London 'sretan' zbog pozitivnog rezultata referenduma o pristupanju, ali i podsjetio da se reforme, osobito pravosuđa, moraju nastaviti.

'Hrvatska je primjer kako se reforme isplate te je postavila visoke standarde koje će ostali morati slijediti', naglasio je McNally na predavanju profesorima i studentima Pravnog fakulteta. Josipović je rekao da je reforma pravosuđa i dalje jedna od važnih tema u Hrvatskoj koja je već puno napravila na tome području, ali je puno toga ostalo za napraviti.

Osobito se zauzeo za jačanje zaštite tzv. zviždača koji uživaju pravnu zaštitu, ali ih treba zaštititi od šikaniranja. 'Posebnu zaštitu treba pružiti onima koji su spremni izložiti se da bi otkrili nezakonitosti', rekao je Josipović.

McNally, čija zemlja trenutno predsjeda Vijećem Europe (VE), rekao je da je reforma Europskog suda za ljudska prava jedan od prioriteta Londona koji od zemalja članica VE-a, uključujući i Hrvatsku, želi dobiti potporu za modernizaciju suda osnovanog 1959.

Upozorio je da su neučinkovitost, nedostatak kapaciteta, niski kriteriji za primanje predmeta i činjenica da je pretvoren u najviši 'žalbeni sud' glavni problemi te sudske institucije zadužene za zaštitu prava i sloboda zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950.

Po njegovim riječima, na presudu trenutno čeka 150.000 predmeta, a samo prošle godine sud je primio 60.000 novih slučajeva zbog čega najteža kršenja ljudskih prava čekaju na prethodno rješavanje puno lakših predmeta.

Stoga se, smatra on, Europski sud mora baviti samo najtežim predmetima, poput zlostavljanja, prisilnog rada, nezakonitog zatvaranja, a nacionalni sudovi ostalim slučajevima kršenja Konvencije.

McNally je podsjetio da Europski sud nikada nije bio zamišljen kao žalbeni sud kojem se građani obraćaju kada iscrpe mogućnosti sudovanja u svojim matičnim zemljama te je istaknuo da krajnjni cilj sustava međunarodne zaštite ljudskih prava mora biti zadovoljavanje pravde na nacionalnoj razini.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još