Svijet DOK NAPETOST RASTE

Napad na Iran ekstremno brzo ugrozio bi svijet

  • Autor: Ante Srzić
  • 17.2.2012 9:34:47
  • 17.2.2012 7:00:00

Da će Izrael bombardirati Iran zbog nuklearnog programa, sve glasnije se priča u javnosti, neki američki mediji čak pišu da bi se napad trebao dogoditi prije ljeta. Svijet živi u strahu od moguće eskalacije širih razmjera koja bi mogla imati negativne posljedice na svjetsku ekonomiju jer se iz zemalja Perzijskog zaljeva izveze 20 posto svjetske potrošnje nafte

U slučaju napada, Iran bi mogao blokirati trgovinu naftom iz Perzijskog zaljeva zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Riječ je o svega 50 kilometara uskom prolazu koji dijeli Perzijski i Omanski zaljev, a koji se nalazi u dometu djelovanja iranske vojske. Brodovi prolaze koridorima jedva nešto širima od tri kilometra.  Vojni analitičar Igor Tabak kaže da ima problema s gledanjem dijela javnosti na stvari jer sve ovo brojanje ratnih brodova u posljednje vrijeme, teorije o nekakvim nuklearnim udarima i 3. svjetskom ratu ne korespondira baš previše sa stvarnim stanjem na terenu.

Nije sporno da je u Bahreinu, dakle unutar Perzijskoga zaljeva, stacionirana američka 5. flota koja djeluje na području Perzijskog, Crvenog, Arapskog mora, kao i za obale istočne Afrike. 'Tamo se nađe i do nekoliko udarnih grupa američke mornarice (Carrier strike group) koje se mijenjaju u redovnim rotacijama, a čije su smjene u posljednje vrijeme zbog zategnute situacije pod posebnom lupom javnosti', kazao je Tabak i dodao da se radi o jako rutinskoj stvari. Osim nosača aviona koji je osnovica takve skupine, nastavio je, grupu sačinjava i veliki broj ostalih brodova za protupodmorničko te protuzračno djelovanje, podmornice i opskrbno brodovlje.

U detaljnoj studiji, koju je izradio vašingtonski Institut za bliskoistočne studije, navodi se da se iranska strategija u Hormuškom zaljevu temelji na mobilnim baterijama obalne straže, modernim protubrodskim projektilima ugrađenim na brze brodove, mini podmornicama, modernim pomorskim minama, bespilotnim letjelicama i sposobnosti da sakrije i razmješta artiljeriju između brojnih uvala, zatona i otoka duž 2.400 kilometara duge obale u Zaljevu. Stručnjaci u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) prošlog su mjeseca objavili analizu u kojoj problematiziraju mogućnost zatvaranja Hormuškog prolaza, uključujući i scenarij u kojem Izrael pokreće veliki zračni napad u Iranu.

Analitičari predviđaju da će Iran upotrijebiti podmornice kako bi postavio pametne bombe u prolazu i u blizini Omanskog zaljeva. Oni smatraju da bi tankeri koji prevoze naftu mogli biti napadnuti navođenim torpedima. Ovakav sukob, smatraju analitičari CSIS-a, zasigurno bi izazvao ograničenu pomorsku i zračnu operaciju Sjedinjenih Država kojom bi nastojali otvoriti Hormuški prolaz za tankerski promet. Ipak blokada Prolaza, prema procjenama analitičara CSIS-a, mogla bi trajati najmanje tjedan dana, a troškovi osiguranja i prijevoza nafte tankerima udvostručili bi se za još najmanje dva do tri tjedna.

Od ostalih velikih igrača, lukama u Perzijskom zaljevu koriste se i mornarica Francuska i Velike Britanije i nekih drugih zemalja članica NATO-a. Rusi svoje snage tamo nemaju, a od tamošnjih zemalja jedini Saudijska Arabija, osim Irana, ima donekle relevantnu vojsku.

Ipak Tabak ne vjeruje da će doći do sukoba jer između Irana i Izraela stoji više od 1.500 kilometara te se za takvo nešto trebaju savladati brojni tehničko organizacijski problemi. 'Već se govori o potrebu dopune goriva u zraku, a i kad bi se došlo do Irana, poslije se treba vratiti', kaže vojni analitičar. Također, napominje on, Iranci su od početka svjesni mogućnosti zračnog napada, tako da je njihov nuklearni program duboko zakopan u zemlji, ali je i disperziran na brojnih lokacijama diljem te velike zemlje. Ipak Tabak smatra da i bez borbenog djelovanja u Hormuškom zaljevu može doći do krize u vidu povećanja troškova plovidbe kroz tjesnac. 'Ako bi došlo do prave borbene eskalacije, a tu ne mislim na dosad viđene iranske vojne vježbe i rutinske smjene američkog brodovlja u zaljevu, stanje bi ekstremno brzo moglo postati ekstremno neugodno za čitav svijet', zaključuje Tabak.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još