Svijet RAST PROIZVODNJE U ITALIJI

Austrija donijela plan štednje vrijedan 27 mlrd. eura

Austrijska vlada sastavljena od članova velike koalicije socijaldemokrata (SPOe) i konzervativaca iz Narodne stranke (OeVP) u petak je objavila plan štednje koji bi, zahvaljujući štednji i novim fiskalnim prihodima, državi trebao donijeti 27 milijardi eura do 2016 godine. S druge strane, industrijska proizvodnja u Italiji u prosincu je neočekivano porasla, što je u oštroj suprotnosti s padom proizvodnje u Njemačkoj i Francuskoj i budi nadu kod nekih analitičara da bi nova recesija u Italiji mogla popustiti u prvom tromjesečju

Oko četvrtine te svote, nekih sedam miljardi eura, trebalo bi uprihoditi novim porezima i povećanjem postojećih, dok bi se ostatak trebao namaknuti čistom štednjom - 15 milijardi eura na državnoj razini, a 3,2 milijardi bi trebale uštedjeti regionalne (Laender) i lokalne vlasti.

Paket mjera trebao bi poštivati pravila koja je EU sama odredila u Maastrictskom sporazumu i 'omogućiti Austriji neovisnost od financijskih tržišta', rekao je na konferenciji za novinare austrijski kancelar Werner Faymann.

Nove mjere najteže će pogoditi javni sektor, miirovinski sustav i željeznicu. Novi porezi uključit će i porez solidarnosti onih s najvišim primanjima.

Cilj novog paketa mjera štednje je smanjenje javnog duga koji je 2010. dosegao 4,4 posto BDP-a. Prošle je godine iznosio 3,3 posto, ove godine bi trebao biti ispod 3 posto, što zahtijevaju kriteriji iz Maastrichta, a do 2016. javnog deficita, prema planovima vlade, više ne bi trebalo biti.

Neočekivan rast industrijske proizvodnje u Italiji u prosincu


Industrijska proizvodnja u Italiji u prosincu je neočekivano porasla, što je u oštroj suprotnosti s padom proizvodnje u Njemačkoj i Francuskoj i budi nadu kod nekih analitičara da bi nova recesija u Italiji mogla popustiti u prvom tromjesečju.

Državni ured za statistiku ISTAT u petak je objavio da je industrijska proizvodnja uvećana za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, znatno ubrzavši na mjesečnoj razini u odnosu na 0,3 posto, koliko je rast iznosio u studenome. Kao glavne razloge oporavka navode snažan rast proizvodnje potrošačkih i investicijskih dobara.

Talijanski podaci u oštroj su pak suprotnosti s 2,9-postotnim padom industrijske proizvodnje u Njemačkoj i 1,4-postotnim padom u Francuskoj. Njemačka, Francuska i Italija zaslužne su za najmanje dvije trećine ukupnih gospodarskih aktivnosti u eurozoni.

Skok proizvodnje u prosincu iznenadio je ekonomiste iz Reutersove ankete, koji su u prosjeku očekivali njezin pad od 0,5 posto.

'To je vrlo dobra brojka a i malo iznenađenje', kazala je analitičarka Unicredita Chiara Corsa.

Te su brojke, kako je dodala, umanjile rizike za povećanje njezine procijenjene stope pada talijanskog gospodarstva od 0,6 posto u četvrtom tromjesečju 2011., te podupiru njezino stajalište da je recesija možda blago popustila u prvom tromjesečju ove godine.

Drugi analitičari mišljenja su pak da je riječ o tek privremenom oporavku. 'Odgovarajući indeks spustio se prilično nisko, tako da se tu radi o korekciji koja je uslijedila zbog ranijeg slabljenja', kazao je Fabio Fois iz Barclays Capitala.

On ostaje pri ranijim procjenama da će talijanski bruto domaći proizvod pasti u 2012. zbog strukturnih reformi koje je uvela nova vlada na čelu s Mariom Montijem, uključujući deregulaciju, a što će, smatra, u početku prigušavati rast.

Talijanska središnja banka u četvrtak je objavila da će se gospodarstvo ove godine smanjiti za oko 1,2 posto ako se održi nedavni trend pada troškova zaduživanja države.

Nova vlada u Rimu nizom je sveobuhvatnih mjera štednje pokušala uvjeriti ulagače da Italija može servisirati goleme dugove, a radi i na nizu mjera kako bi potaknula gospodarski rast, uključujući deregulaciju zanimanja i reforme tržišta rada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još