Svijet POPLAVLJUJU IM DJEDOVINU

Amazonski indiosi u suzama zbog brazilske vlade

Na pomolu je još jedna tragedija za domorodačko stanovništvo Amazonije. Nakon nekoliko desetljeća otpora zelenih sila, brazilska vlada prošlog tjedna je progurala gradnju sporne hidroelektrane Belo Monte na rijeci Xingu

Vođe domorodaca i ekološke organizacije tvrde da će zbog gradnje brane indijanska plemena biti prisiljena napustiti svoju zemlju.

Riječ je o trećoj po veličini hidroelektrani na svijetu. Košta preko osam milijardi eura, a struju bi trebala početi proizvoditi 2015. godine uz snagu od 11 GW.

Vlada Brazila priznala je da će kao posljedica ove gradnje oko 500 kvadratnih kilometara zemlje biti poplavljeno. Osim što je riječ o još jednoj mikroapokalipsi za lokalni ekosistem, na spornom teritoriju živi i nekoliko tisuća ljudi, pripadnika raznolikih plemena Xingu naroda koji je stoljećima (od pojave prvih robovlasnika) bježao pred zapadnjačkom civilizacijom kako bi sačuvao vlastitu kulturu.

Megaron Tuxucumarrae, poglavica plemena Kayapo, nije impresioniran obećanjima brazilskog ministra okoliša Carlosa Minca koji tvrdi da će investitori morati potrošiti 800 milijuna dolara za naknadu šteta koje će njihov projekt nanijeti okolišu. Minc tvrdi da 'nijedan indijanac neće morati napustiti svoju djedovinu', premda priznaje da će hidroelektrana imati 'indirektan' utjecaj na domoroce. Dok internetom kruže nešto starije, ali s temom povezane fotografije uplakanog poglavice, vlasti prikazuju sporni projekt kao odgovornu investiciju koja će kroz popratne programe poboljšati sanitarne uvjete lokalnog stanovništva i omogućiti njihovu kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

U svojoj ambiciji da postanu jedan od centara moći budućeg 'multipolarnog svijeta', brazilski vlastodršci potiču silovit ekonomski razvoj u kojem veliki dio stanovništva ne sudjeluje, niti se doima poželjnim – kako u urbanim džunglama poznatijim kao favele, tako i u onim pravim džunglama. Pritom je originalna amazonska prašuma kroz valove deforestacije proteklih desetljeća izgubila površinu veću od Njemačke.

Brazil, doduše, pokušava pomiriti rastuću potrebu za energijom s ekološki osviještenim nastojanjima da se smanji emisija stakleničkih plinova. Hidroelektrane direktno ne proizvode CO2, ali s druge strane, truljenje biljaka na potopljenim površinama u akumulacijskom jezeru uzrokuje isparavanje metana. Taj proces osobito je problematičan baš u tropskim područjima.

Belo Monte samo je jedna od desetak elektrana postrojenih ili predviđenih za gradnju u Amazoniji posljednjih godina. Pritom se vlast predsjednika Lule optužuje da krši prava domorodaca kao da se svijet nalazi na početku dvadesetog, a ne 21. vijeka. Prošlog ljeta oko 400 indijanaca iz nekoliko plemena blokiralo je hidroelektranu Dardanelos na rijeci Aripuana. Prosvjedovali su jer zdanje ne samo da je napravljeno na njihovoj drevnoj pogrebnoj lokaciji, nego se nalazi 30-ak kilometara od indijanskog rezervata i navodno mu smeta kulturološki, sociološki i ekološki.

O sličnim problemima pisalo se i u drugim nadolazećim, rapidno razvijajućim ekonomskim silama koje se u zadnje vrijeme nazivaju skupinom BRIC (Brazil, Rusija, Indija, Kina). Primjerice, u Sibiru, odakle prema nekim teorijama potječu amazonski indiosi, sprema se realizacija četiri desetljeća starog projekta goleme hidroelektrane na rijeci Nižnjaja Tunguska. Umjetno jezero koje se ne zamrzava učinilo bi hladnoću nepodnošljivom i vjerojatno uništilo posljednja preostala sela u kojima pripadnici subpolarnog naroda Evenk žive tradicionalnim načinom života.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još