Strah od nepovoljnih vremenskih prilika potaknuo je rast cijena žitarica i ulja pa su cijene hrane u siječnju porasle prvi put u šest mjeseci, objavila je u četvrtak agencija UN-a za hranu. Europljanima pogođenim štrajkovima, koji ovih dana trpe i zbog zatvorenih škola i prenapučenih bolnica, svakodnevicu dodatno zagorčavaju obustave rada te prekidi i kašnjenja u javnom prijevozu.

Štrajkovi ne tresu samo posrnule zemlje eurozone, već i uzdanice poput Francuske i Belgije. Dok Njemačka bilježi rekordnu zaposlenost, Nijemci su šokirani svježom najavom masovnih otpuštanja u divovima poput IBM-a i Lufthanse, a sve više građana zbog sve nižih plaća osuđeno je na traženje dodatnog zaposlenja.

Međunarodna tržišta valuta razinu eura određuju ovisno o vijestima iz Grčke, a posljednja je da su grčki stranački čelnici postigli dogovor potreban za drugi paket pomoći i za sprečavanje bankrota države. Kao kolateralna žrtva pritom je pao zamjenik ministra rada, socijalist Janis Kucukos, koji je podnio ostavku upozoravajući da prihvaćene mjere nisu samo teške, nego i bolne za radnike. Istovremeno, dva najveća grčka sindikata sazvala su za petak i subotu 48-satni opći štrajk protiv dogovorenih reformi.

Spaljena njemačka zastava

Oko 20 tisuća Grka u Ateni i Solunu početkom tjedna stupilo je u prvi ovogodišnji opći štrajk, u organizaciji dviju najvećih sindikalnih središnjica. Prosvjed u Ateni obilježilo je spaljivanje njemačke zastave, a policija je potom uspjela spriječiti prosvjednike u namjeri da spale i nacističku zastavu.

Životni standard Grka ozbiljno je narušen bolnim rezovima u proljeće 2010. koji su bili uvjet za dobivanje prve tranše međunarodne pomoći. Pod parolom 'Dosta, više ne možemo', Grci su u utorak štrajkali protiv vladinog plana ušteda u proračunu koji podrazumijeva masovna otpuštanja u javnom sektoru, smanjenje minimalne plaće te rezanje plaća i mirovina.

Štrajkali su zaposleni u školama, tijelima državne uprave, bolnicama, javnim medijima i bankama; povremene obustave rada zabilježene su u gradskom prijevozu podzemnom željeznicom i autobusima, a vlakovi i brodovi uopće nisu vozili.

Ugroženo pravo na štrajk

Početkom tjedna, Francusku je pogodio dvodnevni štrajk u organizaciji svih sindikata zračnog prometa, zbog kojeg je došlo do kašnjenja i otkazivanja letova, prvenstveno Air Francea. Letove iz Francuske morale su otkazati i drugi avioprijevoznici, poput poput niskobudžetnog easyJeta.

U pokušaju sabotaže vladinog projekta koji još više reže pravo na štrajk, namećući obavezu štajkašima da se izjasne 48 sati ranije, djelatnici Air Francea prepolovili su broj letova na dugim linijama, a u nešto manjoj mjeri pogođene su linije na srednjim i kratkim linijama. Francuzi strahuju da će planirani zakon u konačnici dovesti u pitanje i samo pravo na štrajk

U Portugalu, javni gradski promet poremećen je prošlog tjedna štrajkom sazvanim zbog restrukturiranja sektora, predviđenog vladinim programom štednje: u Lisabonu je obustavljen rad podzemne željeznice i riječni promet u najprometnijim trenucima, a u Portu je vozilo manje od polovice autobusa.

Portugalci prosvjeduju protiv strateškog plana prijevoza i svih mjera predviđenih tim planom za zaposlenike, koje idu od smanjenja broja radnih mjesta do snižavanja plaća.

Sindikalni preporod

U tom gradu stali su svi tramvaji i autobusi, kao i podzemna željeznica, a javni promet poremećen je i u drugim dijelovima zemlje. Obustavljen je željeznički promet, uključujući i onaj međunarodni, a problema u zračnom prometu na svojoj je koži osjetila i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja nije mogla sletjeti na predviđenom aerodromu te je na samit stigla okolnim putevima. Zatvorena je i zračna luka za niskobudžetne kompanije.

Tri belgijska sindikata, koja su prvi put nakon gotovo 20 godina zajedno organizirala opći štrajk, ocijenila su da vlada socijalističkog premijera Elia Di Rupa nije bila uvjerljiva tijekom napetih pregovora o budućim uštedama koje traži EU kako bi se ispoštovali postavljeni ciljevi o deficitu.

Bivšeg rumunjskog premijera Emila Boca, miljenika Međunarodnog monetarnog fonda i Europske komisije, upravo su uspjesi u provođenju gospodarskih reformi stajali gubitka povjerenja naroda ogorčenog nametnutim oštrim mjerama štednje.

Krizu je zaoštrio štrajk rumunjske oporbe u parlamentu, koja je pod vodstvom Socijaldemokratske unije objavila da će inzistirati na raspisivanju prijevremenih izbora. Rumunjski predsjednik Traian Basescu prijelaznim premijerom imenovao je dotadašnjeg ministra pravosuđa Catalina Predoiua; predajući ostavku, Boc je poručio da želi doprinijeti 'popuštanju političke i socijalne napetosti u zemlji'.