Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja 2007., nisu u trenutku ulaska bile posve spremne za članstvo, stoga je odlučeno da će se te dvije zemlje pratiti i nakon što postanu članicama u okviru tzv. Mehanizma za suradnju i verifikaciju (CVM). Komisija objavljuje izviješća dvaput godišnje, u veljači i u srpnju. Izviješća u veljači su privremena i uglavnom su usmjerena na tehničku provedbu preporuka iz izviješća u srpnju.

Rumunjska je dobila bolje ocjene od Bugarske, ali to joj ne može pomoći za brži ulazak u schengenski prostor, budući da te dvije zemlje imaju zajedničku granicu i stoga je neizvedivo na toj granici uvoditi schengenska pravila.

Po ocjeni Europske komisije obje zemlje ispunjavaju sve uvjete za ulazak u schengenski prostor i ovo izviješće, tehnički gledajući, nema veze s tim pitanjem. Međutim, neke zemlje, u prvom redu Nizozemska inzistiraju da Bugarska i Rumunjska pokažu uvjerljiv napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i da dokažu da mogu efikasnost nadzirati svoje granice prema trećim zemljama.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy odlučio je staviti pitanje ulaska Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor na dnevni red sljedećeg summita, ali je malo vjerojatno da će Nizozemska popustiti. Ulazak u schengenski prostor moraju jednoglasno odobriti sve zemlje članice.

Izviješće o Bugarskoj je vrlo kritično. 'Nije zabilježen nikakav napredak u sustavu nadzora imovinskih kartica visokih dužnosnika, čiji bi cilj trebao biti praćenje i otkrivanje neobjašnjivih slučajeva bogaćenja', kaže se u izviješću Komisije u kojem se od Sofije traži da 'provede profesionalne i nepristrane istrage o navodima korupcijskih slučajeva na visokoj razini'.

Rumunjsko izviješće je nešto povoljnije, Komisija priznaje 'velike pomake', ali traži dodatne mjere 'za sprječavanje i borbu protiv korupcije, posebice na razine lokalnih vlasti'. Obje zemlje dobile su mjerila koja trebaju provesti kako bi dobila pozitivnije izviješće.