Dok se Europska unija suočava s najgorom krizom u povijesti, postojali su strahovi da će pesimizam koji guta Europu ugroziti i proeuropski sentiment u Hrvatskoj.

No, nedjeljni referendum o članstvu u EU prošao je uz 67 posto glasova 'za', prema službenim procjenama utemeljenim na 40 posto prebrojanih listića.

Solidno 'da' veće je od prognoza istraživanja javnog mnijenja. Potvrdan odgovor znači da će Hrvatska, u slučaju da ne bude nepredviđenih poteškoća, u srpnju iduće godine postati 28. članica Europske unije, simbolizirajući njezin prekid s Balkanom i bivšom Jugoslavijom.

Visoki politički dužnosnici u Zagrebu kažu da je riječ o povijesnom referendumu.

U 20-godišnjoj povijesti države, referendum je dosad održan samo jedanput, kada se odlučivalo o odcijepljenju od Jugoslavije 1991. godine.
 
Unatoč tome što je EU vjerojatno na svojim najnižim granama u povijesti, hrvatskim čelnicima laknulo je što se država pripaja Uniji prije nego što se vrata zatvore budućim proširenjima.

Završen je veliki val proširenja EU-a, u kojemu se bloku u posljednjem desetljeću priključilo 12 zemalja. Turski zahtjev za članstvom - ta država počela je pregovore istovremeno s Hrvatskom 2005. godine - stoji na mjestu. Ostatak bivše Jugoslavije i Albanija rado bi se priključile, a Bruxelles neiskreno podržava takav cilj.

Vjerojatno će proći desetljeće prije nego što Srbija, BiH i ostale zemlje budu primljene u EU, ako uopće budu primljene. Da je Hrvatska u nedjelju odbacila članstvo na referendumu, to bi se doživjelo kao katastrofa, a Hrvatska bi bila otpremljena u balkansku močvaru.

Odaziv na referendum, međutim, bio je nizak, iako analitičari kažu da su podaci netočni zbog toga što na biračkim popisima i dalje postoje 'mrtve duše'. Ipak, participacija je bila daleko veća na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima.

'Odaziv je mogao biti bolji. Nije sjajan. Vjerojatno zbog situacije u zemlji', rekao je premijer i čelnik socijaldemokrata Zoran Milanović.