Svijet BLOOMBERG O HRVATSKOJ

'Ako odbijete ulazak u EU, koji vam saveznici preostaju?'

Građani Hrvatske podijeljeni su oko toga hoće li članstvo u EU uvući tu bivšu jugoslavensku republiku u dužničku krizu i erodirati njezin suverenitet, piše Bloomberg u današnjem izvješću iz Hrvatske. Tportal donosi najzanimljivije izvatke

Hrvati će 22. siječnja odlučiti treba li se ta balkanska zemlja, kako je planirano, u srpnju 2013. pridružiti 27-članom europskom bloku. Prema sinoć objavljenom istraživanju IPSOS-Pulsa, podrška ulasku u EU iznosi 53 posto.

Dva desetljeća nakon što je država osvojila neovisnost u krvavom raspadu Jugoslavije, hrvatska Vlada računa da će ulazak u EU povećati investicije i gospodarski rast te zacementirati prekid s komunističkom prošlošću. Entuzijazam za jedinstvo EU-a blijedi u njezinim istočnim državama, uključujući Mađarsku i Češku, dok kontinent riskira povratak u recesiju, a političari ulažu pojačane napore u postizanju zajedničke fiskalne politike.

Hrvati nepovjerljivi prema političkim elitama

'Ljuti su zbog korupcije i nepovjerljivi prema političkim elitama. Postoje i oni koji se boje da će izgubiti neke od izdašnih državnih beneficija ili ih jednostavno plaše promjene i novi izazovi', kaže politolog Damir Grubiša, predstojnik Centra za europske studije u Zagrebu.

'Hrvatska bi izgubila svoj suverenitet i njome bi vladali neoliberalni kapitalisti', kaže Tomislav Kosić (32), nezaposleni radnik. Dodaje da hrvatski poljoprivrednici možda neće biti u mogućnosti konkurirati poljoprivrednoj zajednici u starijim nacijama EU-a.

Ipak, očekuje se da će članstvo u najvećem svjetskom trgovinskom bloku omogućiti hrvatskim građanima stotine milijuna eura za regionalni razvoj i infrastrukturne potpore. Zbog dužničke krize u EU tvrtke poput njemačkog Siemensa i Deutsche Telekoma te švedskog Ericssona računaju na širenje na Balkan.

Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, rekao je u prosincu da ta jadranska nacija, koja je 2011. isplovila iz dvogodišnje recesije, ove godine može otklizati u novu kontrakciju zbog nesigurne potražnje za hrvatskim izvozom i slabljenja turizma.

Rezanje socijalne skrbi i javnog sektora

Novi premijer Zoran Milanović najavio je da će njegov prijedlog proračuna, koji se očekuje u veljači, srezati deficit, koji se trenutno za ovu godinu procjenjuje na 7 posto BDP-a, smanjujući izdašni sustav socijalne skrbi i napuhani javni sektor.

Usklađivanje prihoda s EU-om

'Ukoliko Hrvatska odbije ulazak u EU, koja bi joj druga strateška savezništva u svijetu preostala?', pita se Hongjoo Hahm, voditelj ureda Svjetske banke u Zagrebu.

Hrvatska je kulturalno i politički usklađena s Europom, kaže Hahm, dodajući da je najuvjerljiviji argument za ulazak u EU upravo onaj ekonomski, s obzirom da se bilježi rapidna konvergencija prihoda u svim državama koje su se priključile EU.

'Neovisna i suverena Hrvatska jedini je okvir koji Hrvatima može jamčiti slobodu, kulturni napredak i materijalno bogatstvo', kaže Milovan Šibl, predsjednik stranke Jedino Hrvatska – Pokret za Hrvatsku, skupine koja organizira otpor ulasku u EU.

Prije godinu dana kreditni rejting Hrvatske snižen je na BBB-, što je prema agenciji Standard & Poor's, koja je dijagnosticirala 'pogoršanu fiskalnu poziciju i kontinuirano slabo' vanjsko financiranje, tek jedna razina iznad 'junka'.

Fitch Ratings objavio je 5. prosinca da će ponovno razmotriti svoju ocjenu u prvom kvartalu 2012, do kada očekuje više informacija o fiskalnom i ekonomskom programu Vlade.

Nakon Mađarske i Ukrajine, hrvatski dug treći je najskuplji prema cijeni osiguranja od bankrota u istočnoj Europi.

Članstvo u EU pozitivno za investicije


'U kontekstu kreditnog rejtinga članstvo u EU smatra se pozitivnim elementom kada je riječ o sigurnosti investicija', kaže Marko Mrsnik, analitičar agencije Standard & Poor’s. 'Odbijanje ulaska (u EU) moglo bi usporiti investicije, a gubitak fondova EU-a namijenjenih infrastrukturi još više bi omeo investicije i slabi gospodarski rast', rekao je Mrsnik.

Vlada vodi kampanju za ulazak u EU u posljednjim danima uoči referenduma, a ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić upozorava da bi negativni ishod, uz bučne želje susjednih zemalja za članstvom u EU, bio nešto poput 'pucanja sebi u nogu'.

Crna Gora, također bivša jugoslavenska republika, započet će pristupne pregovore u lipnju, dok će Srbija u ožujku saznati prihvaća li EU njezin zahtjev za službenom kandidaturom.

tportal

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još