Svijet NACIONALOVO SUČELJAVANJE

EU budućnost za Hrvatsku - da ili ne?

  • Autor: S. Srdoč
  • 13.1.2012 18:44:49
  • 13.1.2012 16:23:24

Podaci anketa Fakulteta političkih znanosti govore da je podrška ulasku Hrvatske u EU kod obrazovanih građana iznad 80 posto. Nema dvojbe da su oni s obrazovnim kapitalom pribavili informacije, što nažalost nije realnost prosječnog hrvatskog građanina, rekao je prof. dr. sc. Nenad Zakošek, gostujući na okruglom stolu 'Europska unija - budućnost za Hrvatsku – da ili ne?'

Uz Zakošeka, na sučeljavanju u organizaciji tjednika Nacional i uz moderiranje zamjenika glavnog urednika Nacionala Vojislava Mazzocca, sudjelovali su predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, umjesto najavljene ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić ukazao se njezin pomoćnik Hrvoje Marušić, bili su tu i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, prof. dr. sc. Mato Kapović, dr. sc. Anđelko Milardović, novinar Stojan de Prato te bivši državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković.

Uz izuzetak Mate Kapovića, koji je otvoreno rekao da će glasati protiv ulaska Hrvatske u EU, te Anđelka Milardovića, koji nije htio odgovoriti na 'privatno pitanje', svi ostali najavili su da će na referendumskom listiću zaokružiti 'da'.


Problem je politički kapitalizam, a ne neoliberalizam 

Zakošek je napomenuo da su građani Hrvatske skloni razmišljati 'u obrascima priča i naracija o Europskoj uniji', a jedna od takvih je i priča o neoliberalizmu.

'Mi se moramo suočiti s našim političkim kapitalizmom i sa svim njegovim devijacijama', rekao je Zakošek, dodajući da su određene liberalne i pravne tekovine europska realnost, baš kao što su to bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi i svojedobno austrijski desničar Jörg Heider.

Uz konstataciju da je približavanje Europskoj uniji uvelike bio elitistički projekt u Hrvatskoj, Zakošek je napomenuo da se to pokazuje i u raširenom osjećaju građana da su ih političke elite zanemarile u procesu pregovora i da nije postojala mogućnost artikuliranja pitanja i strahova. Pritom, većina mjerljivih strahova je ekonomske i socijalne prirode – građani se boje povećanja cijena i nezaposlenosti - a samo trećinu brine to što će Bruxelles određivati Zagrebu što i kako raditi.

'Iskoristiti iskustva u novoj zajednici'


Uglavnom desne, ali ponekad ni lijeve opcije na tragu euroskepticizma ne znaju na pravi način odgovoriti na te strahove, pa nude priče o imperijalizmu i zavjeri velikih naroda ili kompanija protiv Hrvatske.

'Hrvatska je bila u raznim državnim tvorevinama i savezima. Možda možemo razmisliti kako da ta svoja iskustva i znanja iskoristimo u novoj zajednici', savjetuje Zakošek.

Darko Grivičić tvrdi da hrvatski poljoprivrednici nisu upoznati sa svim što im donosi EU jer nije bilo dobre komunikacije s prethodnom Vladom. Sami su se potrudili doći do saznanja, i to preko partnera u europskim poljoprivrednim komorama.

'EU nije fer, nepoštena je, pogotovo u odnosu na nove članice, prilikom dodjele poticaja i sl. Ne znamo što nas čeka od naših, kako će se naša vlada i naše ministarstvo postaviti', rekao je Grivičić.

'EU nije problem, ovisimo o hrvatskoj Vladi'


Prema njegovim riječima, cijeli svijet se udružuje, a 'kriza je prisutna samo kod bijelog čovjeka koji se naučio ponašati feudalno, kolonijalno'.

'Control freak' Sanader

Stojan de Prato opisao je uvjete u kojima su radili dopisnici hrvatskih medija iz Bruxellesa. Pun riječi hvale bio je za bivšeg hrvatskog veleposlanika Vladimira Drobnjaka, koji je uspostavio odnos povjerenja s medijima. No nakon što je na tu funkciju došla Mirjana Mladineo, misija se 'zaključala za medije'. Novinarima su bile ograničene informacije i zbog želje bivšeg premijera, 'control freaka' Ive Sanadera, i još više Jadranke Kosor, da baš oni budu ti koji će nas informirati, rekao je De Prato.

'Ne dopuštamo da budemo kolonizirani od bilo koga, ma kako prošao referendum. Moćnici se ponašaju poput farizeja – pravila koja pišu za nas za njih ne vrijede... Ima nas gotovo milijun  u poljoprivredi. Masa nisu pokondirene tikve, vraćaju se na selo i kako-tako žive. Imamo šansu, ukoliko naša Vlada odluči da nam tu šansu pruži. EU nije problem', rekao je Grivičić, koji podržava ulazak Hrvatske u EU.

'Mi smo s Čobankovićem izdogovarali nešto, a nova Vlada sliježe ramenima i kaže – moramo vidjeti kako nam stoje financije. Mi možemo govoriti o globalnim utjecajima, ali moramo i školovati djecu!', rekao je Grivičić, dodajući da se on i ministar poljoprivrede prije nego dođu u Bruxelles moraju dogovoriti što je hrvatski nacionalni i strateški interes.

Suverenitet Hrvatske nije ugrožen

Hrvoje Marušić naveo je da više od trećine europskog proračuna čine izravna plaćanja poljoprivrednicima i davanja za selo. 'Koliko je to nepoštena politika, trebalo bi pitati poljske seljake koji su od najglasnijih protivnika ulaska u EU postali zagovornici Unije. Enormno su profitirali od toga', napomenuo je Marušić. Prema njegovim informacijama, sve pokazuje na to da će poticaji hrvatskim poljoprivrednicima biti čak i nešto veći nego što su danas.

Što se pak tiče suvereniteta, ne postoji 'opća ugroza', smatra Marušić. Pritisaka će biti, ali će Hrvatska barem dobiti pravo glasa o odlukama koje se nje tiču. Pritom, najvažnije odluke u EU donose se konsenzusom, a glas RH bit će potpuno ravnopravan britanskom, francuskom ili njemačkom glasu.

Andrej Plenković ne slaže se da nije bilo dovoljno vremena za informiranje o prednostima i manama ulaska u EU: 'Bilo je itekako rasprave, samo je pitanje koliko se netko u tome angažirao ili nije.'

'Idemo u najelitniji klub na svijetu, ne u čudnovato društvo gdje će nas čekati nepoznanice i čudnovati akteri', rekao je Plenković.

Četiri scenarija budućnosti EU


Hrvoje Marušić osvrnuo se na istu temu, rekavši da je ranije bilo kritika da ne postoji dovoljno informacija, 'a sada su kritike da bombardiramo javnost informacijama'. Sada se, pak, pokušava naći optimum.

Anđelko Milardović ustvrdio je da je predstavljanje EU u Hrvatskoj na rubu totalitarnog incidenta i iznio četiri scenarija budućnosti EU.

Prvi je determiniran krizom koja se pokušava stabilizirati; drugi je veća integracija i federalizacija EU-a; treći se temelji na globalnoj financijskoj krizi koja će rezultirati jačanjem euroskepticizma i ksenofobije te interkulturalnim sukobima unutar EU; četvrti scenarij je renacionalizacija.

Što se tiče scenarija ulaska Hrvatske u EU, on predviđa stabilizaciju institucija na dugi rok, uspostavu vladavine zakona, a ne prava, te prihvaćanje modernizacije kroz socijalnu interakciju.

'Tko jači, taj kvači'

Govoreći o ekonomskom aspektu ulaska Hrvatske u EU, Nadan Vidošević rekao je da će pojedini sektori doživjeti udarce, ali objektivno ne postoji alternativa. Naglasio je da Hrvatska mora bolje iskoristiti svoju povoljnu geostratešku poziciju u multipolarnom svijetu, a prema njegovom uvjerenju, velika većina građana zaokružit će 'da' na referendumu.

Mate Kapović poručio je da ekonomska politika ide u korist krupnog kapitala, a protiv interesa većine građana, što se vidi i po tome da je važno samo servisiranje dugova banaka.

'Gospodarstvo bi moglo pretrpjeti velike udarce. Na slobodnom tržištu vrijedi samo jedan zakon – tko jači, taj kvači. A hrvatsko gospodarstvo tu nema nikakvu šansu', rekao je Kapović.

tportal

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još