Svijet FRANCUSKA EUROZONA

Što je Tobinov porez?

Posljednji sastanak znanog tandema Merkel - Sarkozy, održan u ponedjeljak, nije donio ni osobite novosti ni osobite pomake u rješavanju krize eura. Iako su izrazili zajedničku želju za što bržim mijenjanjem europskih ugovora u vidu jačanja financijske i monetarne discipline unutar EU-a, iscrtali jednaki scenarij za Grčku i otpis duga te izrazili nadu i potporu što bržem implementiranju stabilizacijskog fonda za spas eura, kojeg će zamijeniti Europski mehanizam stabilnosti, u sastanku čelnika prevladavalo je, kao i mnogo puta dosad, deklarativno nad praktičnim

Jedina relativna novost sastanka je uvođenje tzv. Tobinovog poreza, novog poreza na financijske transakcije, kojemu je posebno sklon Nicolas Sarkozy. Francuski mediji stoga se i najviše bave mogućim novim porezom, za koji Njemačka traži suglasnost ostalih članica Unije (izuzev Velike Britanije), dok Francuska najavljuje da bi novu poreznu mjeru mogla uvesti i samostalno.

Nazvan prema američkom ekonomistu Jamesu Tobinu koji ga je osmislio početkom sedamdesetih godina, Tobinov porez zamišljen je kao stabilizacijski element na visoko spekulativnom financijskom tržištu. S vremenom je zadobio znatni ugled kod altermondijalista koji su u njemu prepoznali jasnu alternativu vladajućem modelu neoliberalizma. Činjenica da se sam tvorac poreza čitav život jasno ograđivao od svih slobodnih interpretacija porezne mjere nimalo nije zapriječila njegovu popularnost. Naravno, u vrijeme krize dodatni porez na financijska tržišta, s kojih je kriza i potekla, mnogima se opravdano čini kao pravedni, ako već ne i spasilački potez.

Francuske političke elite zasad se nisu pokazale oduševljenima. Naime, sličan prijedlog postojao je još kod socijalista 90-ih godina, a Le Monde primjećuje veliku sličnost Tobinovog poreza s tzv. burzovnim porezom, koji se odnosi na kupnju dionica, a koji je Sarkozyeva vlada ukinula 2008. godine. Hollande, predsjednički kandidat Socijalističke stranke, odbija dati svoj pristanak na uvođenje novog poreza dok se ne obznane precizni iznosi i mehanizmi, dok eksplicitniji kritičari Sarkozyjevog vladanja govore o još jednom bleferskom potezu koji je ionako nemoguće provesti samo u Francuskoj s obzirom na međunarodni karakter financijskog tržišta.

Prema procjenama, porez bi se u početku mogao odnositi samo na trgovanje dionicama u iznosu od 0,1 posto te bi mogao donijeti ukupni godišnji prihod između 30 i 60 milijardi eura koje bi se zatim podijelile među članicama Unije. No nova inicijativa, i pod uvjetom da ju što prije prihvati 26 članica, daleko je još od ostvarive. Najoptimističniji scenariji sramežljivo spominju tek iduću godinu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još