Svijet BEZ POMOĆI SAD-A

Osam geopolitički najugroženijih vrsta

  • Autor: P. S.
  • 7.1.2012 14:09:55
  • 7.1.2012 9:13:22

'Slabljenjem američke globalne nadmoći, slabije zemlje će postati osjetljivije na utjecaj velikih regionalnih sila. Indija i Kina se dižu, Rusija sve više razmišlja imperijalistički, a situacija na Bliskom istoku sve je nestabilnija. Potencijal za regionalni sukob u nedostatku međunarodno aktivne Amerika je tu. Pripremite se za globalnu stvarnost u kojoj će opstati samo najjači', upozorava Zbigniew Brzezinski, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Jimmyja Cartera, politolog i geostrateg, u Foreign Policyju

1. GRUZIJA

Pad američke moći ostavit će ovu malu kavkasku državu na milost i nemilost ruskog političkog zastrašivanja i vojne agresije. Sjedinjene Države Gruziji su dale tri milijarde dolara pomoći od 1991. – od toga milijardu dolara od njezina rata s Rusijom 2008. Američko slabljenje bi stavilo nova ograničenja na američke sposobnosti te bi dobro došlo Rusima koji žele povratiti svoj stari utjecaj. Štoviše, nekadašnji i budući ruski predsjednik Vladimir Putin gaji mržnju prema gruzijskom predsjedniku Mihailu Saakašviliju.

Ulog koji se stavlja na kocku: ruska dominacija nad južnim energetskim koridorom u Europi eventualno može dovesti do većeg pritiska na Europu; domino efekt na Azerbajdžan.

2. TAJVAN

Posljednjih nekoliko godina Tajvan i Kina su poboljšali svoj odnos. Slabljenje SAD-a bi, međutim, povećalo ranjivost Tajvana ostavljajući donositelje odluka u Taipeiju osjetljivijima na izravne kineske pritiske i na privlačnost ekonomski uspješne Kina.

Ulog koji se stavlja na kocku: opasnost od ozbiljnih sukoba s Kinom.

3. JUŽNA KOREJA

Sjedinjene Države su jamac južnokorejske sigurnosti od 1950. kada ju je napala Sjeverna Koreja, na temelju sovjetskog i kineskog dogovora. Seoul je doživio izvanredan gospodarski uzlet koji uz demokratski politički sustav svjedoči o uspjehu američkog angažmana. Tijekom godina, međutim, Sjeverna Koreja priredila je niz provokacija protiv Južne Koreje, od ubojstva članova njezine vlade do potapanja južnokorejskog ratnog broda Cheonan 2010. Dakle, Južna Koreja bi se trebala suočiti s bolnim izborom: ili prihvatiti kinesku regionalnu dominaciju i dalje oslanjanje na Kinu da obuzda nuklearno naoružan Sjever, ili tražiti mnogo jači, iako povijesno nepopularan, odnos s Japanom koji bi se temeljio na zajedničkim demokratskim vrijednostima i strahu od agresije iz smjera Pjongjanga i Pekinga.

Ulog koji se stavlja na kocku: vojna i gospodarska sigurnost na Korejskom poluotoku, opća kriza povjerenja u Japan i Južnu Koreju.

4. BJELORUSIJA

Dvadeset godina nakon pada Sovjetskog Saveza posljednja europska diktatura ostaje politički i gospodarski ovisna o Rusiji. Trećina izvoza ide u Rusiju, koja se gotovo u potpunosti oslanja na njezine energetske potrebe. U isto vrijeme, predsjednik Aleksandr Lukašenko tijekom svoje 17-godišnje diktature nije stajao na putu ikakvih smislenih odnosa sa Zapadom. Shodno tome, američki bi pad gotovo bez rizika Rusiji dao priliku da ponovno proguta Bjelorusiju.

Ulog koji se stavlja na kocku: sigurnost susjednih baltičkih zemalja, posebno Latvije.

5. UKRAJINA

Ukrajinski odnos s Moskvom napet je zbog njezina odnosa sa Zapadom koji je nedefiniran. Kremlj i dalje pritišće Ukrajinu da se pridruži 'zajedničkom gospodarskom prostoru' s Rusijom dok postupno nastoji skinuti Ukrajinu s izravne kontrole nad glavnom industrijskom imovinom kroz spajanja i preuzimanja koje vrše ruske tvrtke. Slabljenjem SAD-a Europa će biti manje voljna i sposobna doprijeti i uključiti Ukrajinu u širu zapadnu zajednicu ostavljajući je tako na milost i nemilost Rusije.

Ulog koji se stavlja na kocku: oživljavanje ruskih imperijalnih ambicija.

6. AFGANISTAN

Sa 40 posto nezaposlenih, na 215. mjestu po BDP-u po stanovniku, nema nikakvu drugu ekonomsku mogućnost osim ilegalne trgovine narkotika. Slabljenje moći SAD- će najvjerojatnije dovesti do unutarnjeg raspada i igrica među državama iz susjedstva koje će se boriti za utjecaj u Afganistanu. U nedostatku učinkovite, stabilne vlade u Kabulu, zemljom bi dominirali suparnički lokalni plemenski vođe. Pakistan i Indija će se najviše natjecati za utjecaj u Afganistanu, a ni Iran nije isključen iz ove opcije.

Ulog koji se stavlja na kocku: ponovno pojavljivanje talibana, rat između Indije i Pakistana, raj za međunarodni terorizam.

7. PAKISTAN

Iako Islamabad posjeduje nuklearno oružje 21. stoljeća, većina Pakistanaca je još uvijek pred-moderna, ruralna, i uglavnom se definira regionalnim i plemenskim identitetom. Sukob s Indijom definira pakistanski osjećaj nacionalnog identiteta. Pad moći SAD-a će smanjiti američku sposobnost za pomoć Pakistanu u konsolidaciju i razvoju. Pakistan bi se tako mogao transformirati u militarnu državu, ili radikalnu islamsku državu, ili kombinaciju vojne i islamske vladavine, ili 'državu' bez centralizirane vlasti.

Ulog koji se stavlja na kocku: nuklearno naoružani lokalni plemenski vođe; militantna islamska, protuzapadna, nuklearno naoružana vlada slična iranskoj; regionalne nestabilnosti u središnjoj Aziji, s potencijalnim širenjem nasilja u Kinu, Indiju i Rusiju.

8. IZRAEL I ŠIRI BLISKI ISTOK

Američki pad pokrenuo bi tektonske pomake i potkopao političku stabilnost cijelog Bliskog istoka. Sve države u regiji postale bi osjetljive na unutarnje populističke pritiske, socijale nemire i vjerski fundamentalizam, kao što se vidi po događajima početkom 2011. Ako SAD oslabi, izraelsko-palestinski sukob ostaje neriješen, a neuspjeh u provedbi obostrano prihvatljiva rješenja s dvjema državama dodatno bi rasplamsao regionalno političko ozračje. Regionalni neprijateljstvo prema Izraelu moglo bi se intenzivirati. Hamas ili Hezbolah ojačali bi, što bi moglo prerasti u šire i krvavije vojne sukobe. Slabi subjekti, poput Libanona i Palestine platili bi visoku cijenu koja bi se brojala u civilnim žrtvama. Što je još gore, moglo bi doći do sukoba između Irana i Izraela.

Ulog koji se stavlja na kocku: izravan sukob Izraela ili SAD-a s Iranom; uzlet islamskog radikalizma i ekstremizma; energetska kriza u svijetu; ranjivost američkih saveznika u Perzijskom zaljevu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još