ŽIDOVSKI FUNDAMENTALIZAM

Izrael - velika disfunkcionalna obitelj

06.01.2012 u 10:00

Bionic
Reading

Palestinci i Iran nisu jedini problem Izraela. Nesuglasice, pa čak i sukobi oko judaizma nisu ništa novo u Izraelu. Unatoč tome što su većina građana Židovi, ogromne razlike u obredima, kulturi, pa čak i politici su stvorile naizgled beskonačan broj podskupina i subkultura, uključujući niz nesretnih društvenih rascjepa koje svoj korijen imaju u religiji. Vruće teme variraju oko pitanja kao što su vojni rok, žene u javnoj sferi i moć rabina

U posljednjih nekoliko tjedana mnogi Izraelci vode visoko profiliranu javnu kampanju protiv pokušaja nekih ultraortodoksnih zajednica koje žele provesti strogu spolnu segregaciju i nametnuti kodeks ponašanja ženama izvan zajednice. U gradovima s većom ultraortodoksnom populacijom, Haredi Židovi inzistiraju na strogom odvajanju muškaraca i žena, primjerice prilikom vožnje u autobusu ili hodanja po ulici. U nekim četvrtima skinuti su plakati sa slikama žena, čime se želi potaknuti oglašivače da prestanu koristiti fotografije žena u svojim kampanjama, piše CNN.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu oštro je ustao protiv segregacije žena i smatra je 'neprihvatljivim fenomenom koji se protivi vrijednostima judaizma i demokracije'.

Religiozne žene i one koje osjećaju pripadnost tradiciji najviše trpe zbog ovakvog ekstremizma, piše Haaretz. One su u strahu od muškaraca iz svoje zajednice, ali i onih izvan svoje zajednice, 'sekularista', kako ih nazivaju.

No problem je u Izraleu mnogo veći od pitanja spolne segregacije.

Haredi Židovi, koji čine oko 10 posto stanovništva, prema podacima izraelske vlade, najbrže su rastući segment stanovništva i čine snažno izborno tijelo u izraelskoj koalicijskoj vladi. Vlast su koristili kako bi njihovi radno sposobni muškarci dobili državne subvencije za proučavanje Tore u punom radnom vremenu i kako bi se na što lakši način oslobodili vojne obaveze.

Većina ultraortodoksnih Židova nije sposobna za rad u modernom gospodarstvu, budući da ih je vrlo malo pohađalo studij, a najveća većina ima tek osnovno znanje iz matematike i znanosti (njihov nastavni plan i program usmjeren je isključivo na vjerske tekstove kao što su Tora i Talmud). Kao rezultat toga, više od 60 posto živi ispod granice siromaštva, piše The Dailiy Beast.

Kako se zajednica Haredi sve više širi, teret oporezivanja i vojne obveze pada na sve manji broj Izraelaca, zbog čega nezadovoljstvo u državi raste. Prema posljednjim podacima, oko 65 posto radno sposobnih ljudi u ultraortodoksnim zajednicama nema posao ili ga ne želi, već radije provode dane u sjemeništu. Gradovi u kojima žive su jedni od najsiromašnijih u zemlji.

No ne zaboravimo, aktualni premijer koji se oštro usprotivio aktivnostima Haredi Židova itekako ovisi o njima. Naime, dvije ultraortodoksne stranke, Shas (Sefardski čuvari Tore) i Ujedinjena Tora, drže 16 mjesta u Knessetu. A samo uz njih Netanyahu može osigurati minimalnu većinu od 66 mjesta.