Svijet PRVO ETNIČKO ČIŠĆENJE

400. godišnjica progona muslimana iz Španjolske

U četvrtak se obilježava 400. godišnjica protjerivanja moriska, muslimana koji su nakon pada maurske vladavine živjeli pod španjolskim kršćanskim kraljem, a to prisilno preseljenje manjine pisac Juan Goytisolo opisuje kao prvo etničko čišćenje u Europi.

Godišnjica, dan kada je 1609., bila objavljena naredba o protjerivanju muslimana kojih je tada bilo oko 300.000, pada u tjednu kada je u Istanbulu održan 2. forum Saveza civilizacije, na poticaj španjolskoga premijera Jose Luisa Zapatera i turskog Recepa Tayyipa Erdogana u cilju promicanja dijaloga islama i Zapada.

Španjolski književnik Goytisolo napisao je sredinom ožujka članak kojim optužuje "službenu i akademsku Španjolsku da se zatvorila u dvorac tišine" oko godišnjice, piše dnevnik El Pais.

Njemačka agencija dpa prenosi da Španjolska odaje počast žrtvama progona konferencijama, izložbama i predstavljanjem knjiga te prikazivanjem dokumentarnog filma koji bi trebao rasvijetliti te mračne stranice nacionalne povijesti, piše El Pais.

Mauri su dolazeći iz Sjeverne Afrike i Arabije osvojili Iberski poluotok u 8. stoljeću, a njihovu osmostoljetnu vladavinu okončali su Katolički kraljevi osvojivši 1492., posljednje maursko uporište, Granadu.

To ponovno osvajanje teritorija (reconquista) bio je građanski rat, jer su španjolski muslimani često bili lokalnog podrijetla, tvrdi marokanski stručnjak Said Jedidi.

Godine 1492., Židovi su bili protjerani, a muslimanima je ostanak bio zajamčen sporazumom o predaji Granade, sve do 1609., kada je oslabljeni kralj Filip III., moriske imenovao krivcima za krizu i naredio da napuste zemlju.

Progon je trajao do 1614., u krajnje "brutalnim uvjetima", uz pljačku njihove imovine, uz zvjerstva i ubojstva jer oni "koji nisu željeli otići, bili su ubijani", napisao je Goytisolo.

Bio je "to europski presedan etničkog čišćenja", piše Goytisolo.

Većina protjeranih moriska nastanila se u Maroku, Alžiru i Tunisu, a njihovom se tragedijom u ideološke svrhe koriste ćelije Al-Qaide i prijete Iberskome poluotoku provedbom muslimanske "reconquiste".

S druge strane nerijetko se vladavina Maura idealizira kao doba multikulturalnog raja zbog njihove vjerske tolerancije te jer su u tadašnju srednjovjekovnu Europu unijeli napredak i uspostavili relativno miran suživot s lokalnim kršćanima i židovima.

Skupina marokanskih povjesničara, španjolskih i međunarodnih stručnjaka poziva službeni Madrid da se ispriča za progone i ponudi neki oblik obeštećenja.

Brojni povjesničari priznaju da su prisilna preobraćenja na kršćanstvo i progon donijeli Španjolskoj kulturni te nadasve gospodarski gubitak, jer su imućni moriski bili glavna kategorija stanovništva koja se bavila poljoprivredom.

Samo Valencija njihovim je progonom izgubila 30 posto stanovnika i trebalo joj je gotovo stoljeće da se populacijski oporavi.

Službeni Madrid ne razmatra službeno priznanje pogreške.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još