Svijet TRAČAK OPTIMIZMA

Euro ojačao zbog španjolske aukcije i njemačkog povjerenja

U mršavoj trgovini na međunarodnim tržištima deviza euru je u utorak podršku pružila uspješna aukcija španjolskog kratkoročnog državnog duga, a ohrabrujeće je djelovala i vijest o neočekivanom poboljšanju raspoloženja među njemačkim poslovnim čelnicima.

Euro je tijekom dana bio u plusu od 0,5 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3065 dolara. Drži se tako i dalje iznad najniže razine u 11 mjeseci od 1,2945 dolara, na koju se spustio prošli tjedan na trgovinskoj platformi, a nakratko je dosegnuo najvišu razinu u danu od 1,3089 dolara, nakon uspješne španjolske aukcije trezorskih zapisa.

Dolar je oslabio i prema jenu, kliznuvši za oko 0,3 posto na 77,74 jena.

Uz vijesti iz Madrida, euru su danas podršku pružile i vijesti iz njemačkog gospodarstva. Ifo indeks poslovnog povjerenja, dobiven anketom provedenom među 7.000 poslovnih čelnika u Njemačkoj, u prosincu je neočekivano porastao, na 107,2 boda, sa 106,6 bodova u prethodnom mjesecu.

Nešto vjetra u leđa jedinstvenoj europskoj valuti dala su i očekivanja da će se banke u većem iznosu zadužiti na rok od tri godine kod ECB-a i uložiti dio tih sredstava u kupnju obveznica perifernih država članica. Prinosi na španjolske i talijanske obveznice u takvim su okolnostima smanjeni.

"Španjolska aukcija i njemački Ifo pružili su nešto poticaja euru, no već su ionako bili stvoreni uvjeti za blagu korekciju", tumači Jane Foley, viša valutna analitičarka u Rabobanku.

Raspoloženje spram eura na tržištima ipak je osjetljivo i ulagači su i dalje skloni prodavati ga nakon svakog jačanja, budući da tržišna očekivanja ne ispunjavaju napori koje političari čine u smjeru iznalaženja rješenja dužničke krize. Nadu ulagača u poduzimanje agresivnijih poteza središnje banke prigušio je u ponedjeljak čelnik ECB-a Mario Draghi, istaknuvši da su bančine kupovine državnih obveznica perifernih članica eurozone privremenog karaktera i da se neće moći nastavljati unedogled.

Europski političari nisu također uspjeli povećati resurse Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za očekivanih 200 milijardi eura. Umjesto toga dogovorili su povećanje zajmova za 150 milijardi eura prema MMF-u, čime su ojačale neizvjesnosti glede funkcioniranja toga plana za spašavanje i velikih gospodarstava, poput Italije.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još