2011. NA ZAPADNOM BALKANU

Regija u procjepu između antike i stvarnosti

26.12.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Još jedna turbulentna godina je iza zemalja koje su nekada sačinjavale bivšu Jugoslaviju, a danas ih se zajedno opisuje kao zapadni Balkan

Srbija i Kosovo nalaze se na rubu oružanog sukoba, Bosna i Hercegovina je bez vlade na državnoj razini 441 dan (ponedjeljak, 19. prosinca), Makedonija živi svoj antički život inateći se Grčkoj, a u Crnoj Gori se sve glasnije govori o vezama najmoćniji političara u toj zemlji s podzemljem.

Srbija: Jačanje nacionalista

Počnimo od Srbije koja je zbog svoje veličine ključna za stabilnost cijeloga Balkana. Srbija ne samo da se nije stabilizirala, nego je tijekom 2011. godine skoro izbio otvoreni sukob s Kosovom, a osim pogoršanja odnosa s Hrvatskom i bošnjačkim vodstvom u Sarajevu, uspjela je pokvariti odnose i s Mađarskom zbog zakona o restituciji. Mađari smatraju da srpski zakon bazira na neprihvatljivom principu kolektivne krivnje jer sprečava Mađare u Srbiji i druge koji su regrutirani u okupatorske vojske tijekom Drugog svjetskog rata, kao što su bile mađarska i njemačka, i njihove nasljednike, da dobiju svoju imovinu nazad.

Politika srpskog predsjednika Borisa Tadića, i Kosovo i EU u 2011. godini, doživjela je potpuni debakl. Naime, unatoč izručenju ratnih zločinaca Ratka Mladića i Gorana Hadžića, Srbija nije dobila očekivani status kandidata za članstvo u EU-u. Glavni razlog je neriješeni status Kosova i uporno odbijanje srpske strane za usuglašavanje tehničkih detalja koji bi olakšali život stanovništvu s obje strane granice. Štoviše, kontrolu nad srpskih stanovništvom na Kosovu ima nacionalistička oporba kojoj ono služi kao moneta za dolazak na vlast. Zbog svega toga, nekoliko puta se činilo da će situacija oko graničnih prijelaza na sjeveru Kosova izmaći kontroli i pretvoriti se u otvoreni sukob između lokalnog srpskog stanovništva i KFOR-a. Pred izbore u koje Srbiju očekuju u proljeće iduće godine, vladajuća stranka srpskog predsjednika Borisa Tadića neće moći mnogo toga ponuditi građanima.

Pahorova staza u snijegu za Jankovića

Sloveniju u 2011. godini trese gospodarska kriza pod čijim je teretom i nemogućnosti da ispuni zadatke poput mirovinske reforme pala vlada Boruta Pahora. U žestokoj predizbornoj kampanji ankete su davale prednost Janezu Janši za povratak u premijersku fotelju. Pred kraj kampanje Janša je i sebe uvjerio da je pobjeda gotova stvar te se počeo sastajati s vođama sindikata i veleposlanicima. Ipak, velikim gafovima u posljednjim danima kampanje izgubio je nemoguće i otvorio put prema pobjedi gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću. Nakon što je izgubio izbore, Janša je nanio i veliku štetu Sloveniji jer je u na službenim stranicama stranke objavljen ksenofobni pamflet u kojem navode da su Jankovića na vlast u Sloveniji doveli Jugoslaveni 'obučeni u trenirke'.

BiH: Ničija zemlja bez vlade

Bosna i Hercegovina je cijelu 2011. godinu preživjela u pokušajima šest najvećih stranaka da sastave vladu na nacionalnoj razini. Nemogućnost dogovora između tri naroda koji žive u toj zemlji i dalje frustrira sve koji žele dobro Bosni i Hercegovini. Bošnjaci doživljavaju BiH kao svoju zemlju u kojoj nastoje ostvariti dominaciju. S druge strane, na svaki pokušaj Bošnjaka da ojačaju centralnu vlast Srbi pod zaštitnom kapom Republike Srpske i u liku svoga najmoćnijeg političara Milorada Dodika odgovaraju zahtjevima za secesijom dijela zemlje u kojem oni čine većinu. Hrvati iz BiH, kao najmalobrojniji od tri konstitutivna naroda, osjećaju se ugroženima pred bošnjačkim ambicijama te su njihovi najmoćniji političari pohrlili u krilo Milorada Dodika u nastojanjima da osiguraju za sebe treći entitet. U svemu tome narod živi sve lošije, napredak u europskim integriranjima potpuno je zaustavljen, a prema posljednjim informacijama i jedina svijetla točka, odluka o ukidanju viza bosanskohercegovačkim državljanima za putovanja u zemlje Europske unije, mogla bi biti povučena.

Crna Gora: Novi pravopis za kolateralnu žrtvu eurozone

Crna Gora je na samitu Europskog vijeća 9. prosinca postala kolateralna žrtva krize eurozone i Srbije. Iako su Crnogorci bili u potpunosti spremni, početak pregovora odgođen je do početka ljeta. Glavni problem u toj zemlji i dalje ostaje organizirani kriminal i korupcija koji sežu do samog državnog vrha. U medijima se već godinama spekulira o vezama Mila Đukanovića s organiziranim kriminalom, a u posljednje vrijeme s narkobosom Darkom Šarićem mediji vežu i premijerka Igora Lukšića. Inače, ove godine Crnogorce su zaokupljali i problemi s novim pravopisom u koji su uveli i nova slova ź i ś.

Makedonija: Povratak u antiku

U Makedoniji su u 2011. godini održani izbori na kojima je pobjedu ponovno odnijela vladajuća VMRO Nikole Grueveskog. Nakon pobjede na izborima, vladajući su krenuli u obračun s nezavisnim medijima i ostalim neistomišljenicima sve više pretvarajući zemlju u policijsku državu. U međuvremenu zemlja i dalje živi u opsesivnom nacionalističkom oživljavanju antičkog nasljeđa koje se manifestiralo izgradnjom spomenika Aleksandru Makedonskom na centralnom trgu u Skoplju, visokog 10 metara. Makedonski put u EU blokira Grčka već godinama jer joj osporava pravo na ime za koje tvrdi da je dio povijesnog nasljeđa antičke Grčke. Stoga se spomeničko ludilo i groteskna politika obožavanja antike službenog Skopja mogu shvatiti i kao inat.

Kosovo: Borba za afirmaciju

Kosovo vodi bitku po svijetu oko priznavanja neovisnosti te zemlje koju Srbija smatra još uvijek svojom pokrajinom. Brojne zemlje još uvijek nisu priznale Kosovo, uključujući Rusiji, Kinu, ali i šest zemalja Europske unije. Također, vlada u Prištini ne može uspostaviti potpunu kontrolu nad cjelokupnim teritorijem države jer Srbi sa sjevera Kosova ne priznaju njihovu vlast. S druge strane, Kosovo je država koja je na unutrašnjem planu ostvarila stabilnost, ove godine su dobili i novu predsjednicu Atifete Jahjagu, dok se u gospodarstvu otvaraju stranim ulaganjima i promjenama i bilježe najveći rast BDP-a u regiji u vremenu ekonomske krize.

Aleksandar Makedonski, Skopje 2011.