Svijet IMPLIKACIJE JEDNE SMRTI

Zašto je odlazak 'dragog vođe' uznemirio svijet?

Smrt 'dragog vođe' Kim Jong-ila nije zatekla samo 24 milijuna stanovnika Sjeverne Koreje, zbog moguće nestabilnosti u procesu konsolidiranja vlasti i implikacija koje bi potencijalni prevrat imao na krhku ravnotežu u odnosima moći uznemireni su i čelnici najvećih svjetskih sila

Tek preostaje vidjeti hoće li sjevernokorejski vojni establišment bez krzmanja prihvatiti Kim Jong-una, sina preminulog diktatora, kao novog vođu Sjeverne Koreje.

Nasljednik dinastije Kim, sudeći po dosadašnjem zazoru od javnosti, mogao bi nastaviti očevu politiku netransparentne vladavine, odgovorne za masovna zatiranja ljudskih prava i medijskih sloboda. Potencijalni puč implicira pak još gori scenarij, barem kratkoročno – preslagivanje 'unutarnjih neprijatelja' i okretanje protiv mase koja, dodatno uznemirena glasinama da su Jong-ila ubili nezadovoljni vojni dužnosnici, nariče nad smrću voljenog vođe.

Ključa nezadovoljstvo

Razdor u vojnom vrhu oslikava sve veće podjele među gladnim stanovništvom diplomatski izolirane i gospodarski opustošene Sjeverne Koreje. Informacije cure na kapaljku, ali zapadni mediji prenose tvrdnje neimenovanih izvora da unutar zemlje sve intenzivnije ključa nezadovoljstvo rigidnim režimom – u logorima, tzv. hospicijima, zatočeno je oko 200.000 ljudi – koji nije nije u stanju niti osigurati kruh vlastitim građanima.

U najboljem slučaju, Jong-un mogao bi prekinuti obiteljsku tradiciju, pokrećući gospodarske reforme te okončavajući višedesetljetnu izolaciju zemlje od zapadnog svijeta, koji strahuje od sjevernokorejskog nuklearnog arsenala. Takav proces bio bi dugoročan, no prve naznake moći će se iščitati već nakon što se Pjongjang očituje o nastavku pregovora o denuklearizaciji Korejskog poluotoka.

U pregovorima, uz dvije Koreje, sudjeluju SAD, Kina, Japan i Rusija, s ciljem da Pjongjang odustane od nuklearnih ambicija u zamjenu za pomoć u hrani i energentima. Zapad, međutim, nije optimističan oko nastavka pregovora, jer za stol dobiva mladog i neiskusnog vođu koji će se naći pod snažnim pritiscima da se dokaže kao dostojan nasljednik oca diktatora.

Složeni odnosi sa SAD-om


Sjeverna Koreja obvezala se 1993, uz asistenciju bivšeg američkog predsjednika Jimmyja Cartera, na prekid svog nuklearnog programa u zamjenu za pomoć u izgradnji dva nuklearna reaktora za proizvodnju električne energije. Zbog nesporazuma koji su uslijedili, reaktori nikada nisu izgrađeni, a Sjeverna Koreja nastavila je razvijati vlastiti nuklearni program.

Zastrašujući vojni arsenal

Oružane snage Sjeverne Koreje pete su po veličini na svijetu, s najvećim postotkom vojnog osoblja u odnosu na stanovništvo - jedan vojnik na 25 civila. Prema navodima britanskog Telegrapha, vojni arsenal uključuje:

• dovoljno plutonija za šest ili sedam nuklearnih projektila

• najmanje 1.000 raketnih projektila, neki dometa 2.900 kilometara. Testirana su tri interkontinentalna projektila Taepodong

• 2.500-5.000 tona kemijskog oružja, vjerojatno antraksa, kožni bojni otrov sumporni iperit, neurotoksični sarin i zagušljivac fozgen

• 1,2 milijuna regrutiranih vojnika

• 3.500 tenkova, 8.000 topničkih oruđa, 11.000 komada protuzračnih sredstava i 2.500 raketnih bacača

• tri fregate, 92 podmornice, 130 lebdjelica i stotine manjih plovila

• 80 bombardera, 540 borbenih zrakoplova, 580 transportnih helikoptera, 24 borbena helikoptera i najmanje jednu bespilotnu letjelicu

Do zatopljenja odnosa sa SAD-om došlo je 2000, pred kraj mandata Billa Clintona, što je naprasno okončano dolaskom na vlast Georgea W. Busha. Sjeverna Koreja vratila se za pregovarački stol 2006, ali je izbor Baracka Obame za američkog predsjednika 2008. isprovocirao snažnu reakciju Pjongjanga. Uz oštru retoriku, intenzivirano je lansiranje projektila i nuklearni program.

U jeku mahnitosti 2008. Kim Jong-il doživio je nikada javno priznati moždani udar. Tada su stali i pregovori 'šestorke', a Pjongjang je bez zadrške krenuo u nuklearne pokuse - posljednji projektil kratkog dometa ispaljen je u ponedjeljak, na dan objave Kimove smrti.

Krajem 2008, vođa narušenog zdravlja odlučio je odrediti nasljednika. Od brojne djece – uz zakonitu suprugu, Kim Jong-il imao je niz ljubavnica – izbor je pao Kim Jong-una, najmlađeg od trojice službeno priznatih sinova.

Rat za političku moć

Nasljedniku posljednje komunističke dinastije neće biti lako u procesu preuzimanja vlasti. 'Sjeverna Koreja suočava se s razdobljem velike nesigurnosti, kada će se pratiti može li sin konsolidirati vlast', kaže Daniel Pinkston iz International Crisis Group za Guardian.

Chung Young-tae iz južnokorejskog Instituta nacionalnog ujedinjenja, konstatira za Reuters da postoji velika vjerojatnost od izbijanja rata za političku moć. Ipak, vojska će u konačnici 'vjerojatno podržati Kim Jong-una, no prioritet je uspostavljanje kontrole nad masama kako bi se spriječio kaos u ovom burnom razdoblju'.

U iščekivanju nereda, od šestorke uključene u pregovore najburnije je, razumljivo, reagirala susjedna Južna Koreja, gdje je vojska odmah po objavi vijesti o smrti Jong-ila stavljena u stanje visoke pripravnosti.

Kina - suočavanje sa stvarnošću

Japanska vlada također je sazvala hitan sastanak, uz poruku nade da novonastala situacija neće imati negativne posljedice po mir i stabilnost Korejskog poluotoka.

SAD je promptno poručio da 'pomno' prati razvoj događaja, a Obama je u stalnoj vezi sa saveznicima Južnom Korejom i Japanom, gdje su stacionirane tisuće američkih vojnika. Senator John McCain, bivši republikanski kandidat na predsjedničkim izborima i veteran rata u Vijetnamu, nije birao riječi. 'Mogu samo izraziti zadovoljstvo što se 'dragi vođa' pridružio spodobama poput Gadafija, Bin Ladena, Hitlera i Staljina u vrućem kutku pakla', rekao je McCain.

U međuvremenu, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izrazio je sućut narodu Sjeverne Koreje i Kim Jong-unu, a duboko žaljenje zbog smrti Jong-ila iskazala je i vjerna saveznica Kina, koja režim u Pjongjangu održava na životu otkako mu je ostatak svijeta okrenuo leđa zbog jačanja nuklearnog programa.

Strahujući za stabilnost svoje istočne štićenice, Peking je naglasio da će u predstojećem razdoblju najvažnija biti zaštita regije i stabilnosti kineske granice sa Sjevernom Korejom, duge 1415 kilometara. Kinezi imaju razlog više za brigu, jer će se iduće godine, kada s dužnosti predsjednika Kine odstupi Hu Jintao, i sami suočiti s pitanjem legitimiteta svog političkog nasljeđa.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još