Svijet EUROZONA PROTIV EU

Njemačka pesimistična uoči sudbonosnog samita

Za danas i sutra najavljen je ključni samit lidera EU-a koji će presuditi sudbini eura, tj. čeka li Europu nova recesija ili konačan povratak investitorskog povjerenja. Iz Njemačke stižu pesimistični glasovi, a pojedini briselski dužnosnici napominju kako bi sastanak mogao dodatno raskoliti eurozonu i ostatak Unije i time sabotirati učinke bilo kakva pozitivna dogovora

Euro je blago pao u odnosu na dolar, razloge Wall Stret Journal pripisuje njemačkom pesimizmu uoči samita u Bruxellesu, no to je još najmanji razlog za brigu. Kako stvari stoje, čelnici EU-a, ponajprije dvojac Merkel i Sarkozy, pokušat će privoljeti svih 27 zemalja Unije na prihvaćanje novog ugovora kojim bi se zemlje fiskalno ujedinile. Plan je na staklenim nogama, ponajprije zbog Velike Britanije koja ne skriva negodovanje za daljnjim regulacijama iz Bruxellesa. Vjerojatniji ishod, dakle, neće biti sporazum na razini 27-orice, već će se ticati isključivo zemalja koje imaju euro, plus Poljska i možda još njih par.

Stješnjavanje eurozone moglo bi tako polučiti razoran kontraefekt. Naime, daljnja segregacija dvaju blokova, bez obzira na ideju koordinacije nacionalnih budžeta, dugova i eventualnih sankcija s ciljem vraćanja povjerenja investitora, stvorit će jasnu sliku o političkoj podijeljenosti EU-a, nešto što će ti isti investitori itekako kazniti.

Njemačka kancelarka i francuski premijer poslali su pismo predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu s elaboriranim detaljima o tome na što misle kada kažu fiskalna unija. Ukratko, zemlje potpisnice sporazuma odreći će se dijela financijskog suvereniteta, tj. staviti svoje računovodstvene knjige pod nadzor europske središnjice s jasnim kriterijima: ničiji dug neće smjeti prelaziti 60 posto BDP-a, nijedan budžet neće smjeti zabilježiti tropostotni deficit i ako nešto od toga bude slučaj – zemlja će biti podvrgnuta automatskim sankcijama.

Najbolje od svega, kako prenosi Wall Street Journal, većina predloženih regulativa, već je upisana u Maastrichtski ugovor, međutim, nitko ih nije provodio u djelo.

Poanta fiskalne unije, osim dugoročnih beneficija za participante (ako su u stanju preživjeti nametnute zahtjeve), ima i jedan drugi, daleko važniji, instantni učinak, ako je vjerovati analitičkim snovima koje je potaknuo guverner Europske središnje banke Mario Draghi insinuirajući da su sve opcije moguće ako se stvori tješnja kontrola financija članica eurozone. Dakle, kaže dalje projekcija mnogih komentatora, Europska središnja banka moći će u tom kontekstu intervenirati svojim teoretski neograničenim resursima (čitaj: štampanje svježeg novca).

Ne tako brzo, poručuje Berlin uoči samita. Ne samo da Njemačka pokazuje snažan otpor bilo kakvoj mogućnosti inflacije i bankarske intervencije u domenu državnih dugova, nego unaprijed odbacuje i ideju da se postojećem Fondu za stabilnost, preimenovanom u Europski mehanizam za stabilnost, dadu ovlasti kreditne institucije, preciznije banke. Prema toj relativno novoj inicijativi, EMS bi mogao biti kreditiran od Europske središnje banke i sudjelovati na sekundarnim tržištima kapitala kupujući dugove problematičnih zemalja eurozone. Naravno, sve je samo financijska konstrukcija koja funkcionira kao eufemizam za činjenicu da garanciju za stabilnost eura na kraju ipak daje ESB. Njemačka je jasna: ne!
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još