Svijet BRITANCI SKEPTIČNI

Hoće li središnje banke spasiti eurozonu?

  • Autor: P.S.
  • 1.12.2011 14:23:33
  • 1.12.2011 12:31:40

Glavne središnje banke diljem svijeta u srijedu su najavile program koordinirane akcije osmišljene kao podrška globalnom financijskom sustavu. Europska središnja banka, američka središnja banka Fed, britanska središnja banka Bank of England i središnje banke Kanade, Japana i Švicarske sudjeluju u inicijativi. No što to točno znači? Hoće li to riješiti financijsku krizu u eurozoni?

Pojednostavljenim rječnikom rečeno, ta inicijativa središnjih banaka ključnih svjetskih gospodarstava znači da će banke sada moći jeftinije kupovati američke dolare, što će u konačnici poduzećima i kućanstvima olakšati pristup financijama, piše Al Jazeera.

Tržišta dionica naglo su porasla u srijedu nakon objave plana koji će stupiti na snagu 5. prosinca.

Mogućnost da bi jedna ili više europskih država mogle zatražiti isplatu kredita izazvala je strah od šoka za globalni financijski sustav, koji bi doveo do teških gubitaka za banke, recesije u SAD-u i Europi te velikih zahtjeva za kreditiranjem.

Središnje banke dogovorile su se da će privremeno smanjiti troškove kredita u dolarima koje nude bankama.

U zajedničkoj izjavi banke su rekle sljedeće: 'Cilj ove akcije je da se olakša napor financijskih tržišta i da se time ublaže učinci pritiska na kredite stanovništva i poduzeća te da se na taj način potakne gospodarska aktivnost.'

Ovo je brzi način za popravak štete, ali to neće riješiti krizu eurozone dugoročno gledajući, tvrdi Al Jazeera.

Dolar je vodeća svjetska valuta za rezerve središnje banke i široko se koristi u međunarodnoj trgovini. Neameričke banke trebaju dolare da bi financirale svoje poslovanje u SAD-u i da bi davale kredite poduzećima koja trebaju američku valutu.

Nakon ove vijesti dionički indeksi su redom skočili: njemački DAX za 4,7 posto, francuski CAC bilježi rast za 4,1 posto, a Dow futures u New Yorku je porastao za 2,2 posto.

Banke su posebni korisnici. U Velikoj Britaniji je dionica Barclaysa skočila za više od sedam posto, a Lloyds se popeo nešto više od šest posto.

U Francuskoj su BNP, Societe Generale i Credit Agricole porasli za oko šest posto, a jednako toliko porasla je dionica Deutsche Bank u Njemačkoj.

Strah od financijskih previranja u Europi već je učinio neke europske banke ovisnima o kreditima središnjih banaka da bi mogle financirati svoje svakodnevne operacije.

U utorak je Standard & Poors snizio kreditni rejting šest velikih američkih banaka, što je pojačalo strah da bi europska kriza mogla nauditi globalnom financijskom sustavu.

No ništa od toga neće smanjiti troškove zaduživanja Italije, Španjolske ili drugih dugom natovarenih vlada eurozone, piše The Globe and Mail.

Centar za ekonomska i politička istraživanja u Washingtonu je dodao da 'sve dok postoji intervencija središnjih banaka kojom se snižavaju kamatne stope, aktualna financijska kriza u Europi neće biti riješena'.

The Globe and Mail dodaje da još uvijek nije jasno planiraju li čelnici eurozone donijeti rješenje kojim bi se postigla dugoročna stabilnost. Europski ministri financija otkrili su tek nejasne planove u utorak kojima namjeravaju ojačati Europski fond za financijsku stabilnost, koji je namijenjen za pomoć zemljama koje je zahvatila kriza u najgorem obliku. No nisu uspjeli pokazati da imaju dovoljno novca. Koordinirana akcija središnjih banaka malo će promijeniti tu stvarnost, zaključuje The Globe and Mail.

Financijski odbor Bank of England kaže da banke moraju povećati kapital da bi izdržale krize, posebice zbog problema duga u eurozoni, piše BBC.

Guverner britanske središnje banke Mervyn King je rekao da je potrebno da banke izgrade svoj kapitalni štit i da se tako dodatno zaštite od 'iznimno opasnog' okoliša.

Također je rekao da bi to moglo uključivati prikupljanje kapitala izdavanjem novih dionica.

On je također rekao da banke i dalje mogu izdavati kredite, ali da bi trebale smanjiti dividende i bonuse.

Odbor je dodao da je kriza eurozone najveća prijetnja inače stabilnom britanskom bankarskom sustavu, a iz britanskih medija je vidljivo da nemaju puno povjerenja u združenu akciju središnjih banaka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još