Svijet VLADAJUĆA STRANKA

Jedinstvena Rusija više neće imati dvotrećinsku većinu u Dumi

U novi saziv ruske Dume ući će četiri stranke koje su bile i u petom sazivu, a to su Jedinstvena Rusija, Komunistička partija, LDPR i Pravedna Rusija, a jedina razlika bit će u tome što vladajuća Jedinstvena Rusija premijera Vladimira Putina neće više imati dvotrećinsku većinu u parlamentu, ocijenjuju ruski analitičari uoči parlamentarnih izbora 4. prosinca

Iako će i dalje imati većinu u parlamentu, Jedinstvena Rusija neće ponoviti rekord iz 2007. godine kada je osvojila 64,3 posto glasova, ocjenjuju vodeće agencije za istraživanje javnog mišljenja.

Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Rusiji, 4. prosinca, sudjelovat će ukupno 3.053 kandidata iz sedam registriranih stranaka, koji će se boriti za mjesta u šestom sazivu Državne Dume.

Sveruski centar za istraživanje javnog mišljenja (VCIOM) i Centar Levada smatraju da će Jedinstvena Rusija osvojiti između 53 i 54 posto glasova, što bi ipak bio solidan pad za vladajuću stranku.

Prema Levadi, Jedinstvena Rusija će osvojiti 53 posto glasova, Komunistička partija 20 posto, LDPR 12 posto i Pravedna Rusija 9 posto.

VCIOM predviđa Jedinstvenoj Rusiji 54 posto glasova, komunistima 17 posto, LDPR-u 11 posto i Pravednoj Rusiji osam posto.

S predsjednikom Dmitrijem Medvjedevom kao brojem jedan na izbornoj listi i premijerom Putinom na čelu, vladajuća stranka Jedinstvena Rusija dominirala je u petom sazivu Dume i ove godine za mjesta u Dumi natječe se 597 njezinih kandidata.

Drugu stranku po popularnosti u Rusiji, Komunističku partiju, vodi Genadij Zjuganov i od pada Sovjetskog Saveza ona je na svakim izborima druga po broju glasova.

Ultranacionalistička Liberalna demokratska stranka (LDPR) jako se oslanja na svog kontroverznog čelnika, desničarskog populista Vladimira Žirinovskog. Na izbornoj listi LDPR-a ove su godine još dva kontroverzna kandidata: Andrej Lugovoj, jedan od glavnih osumnjičenih za ubojstvo Aleksandera Litvinenka u Londonu 2007., i Valerij Budanov, sin bivšeg pukovnika ruske vojske Jurija Budanova koji je bio simbol vojnog zlostavljanja u ratu u Čečeniji i koji je osuđen za ubojstvo mlade žene u Čečeniji. Jurij Budanov ubijen je u središtu Moskve u lipnju ove godine.

Stranka Pravedna Rusija, koja samu sebe naziva socijaldemokratskom, ima 584 kandidata na predstojećim izborima. Njezin čelnik Sergej Mironov svrgnut je s dužnosti čelnika Vijeća Federacije, gornjeg doma ruskog parlamenta, u svibnju ove godine. Smatra se da je ta stranka produžena ruka Kremlja te da je osnovana kako bi uzimala glasove komunistima na prijašnjim izborima. Međutim, u posljednje vrijeme jako kritizira Jedinstvenu Rusiju.

Analitičari smatraju da ostale stranke, Prava Stvar, Jabloko i Domoljubi Rusije, neće dostići izborni prag od sedam posto za ulazak u Dumu.

Liberalno-konzervativne stranka Prava stvar naziva se poslovnom strankom, a kratko vrijeme je bila u središtu pažnje ove godine kada je na njezinu čelu bio milijarder Mihail Prohorov. On je svrgnut s dužnosti u rujnu, a zamijenio ga je malo poznati Andrej Dunajev. Prava stvar osnovana je krajem 2008. godine, a nastala je spajanjem triju manjih liberalnih stranaka te se široko smatrala projektom Kremlja za stvaranje privida višestranačkog političkog sustava u Rusiji.

Osnovana 1993., socijalno-liberalna stranka Jabloko bila je jedna od najuspješnijih liberalnih stranaka u post-sovjetskoj Rusiji. Međutim, njezin utjecaj je jako oslabio u posljednjem desetljeću i od 2003. više nije bila zastupljena u parlamentu. Na njezinoj su izbornoj listi kandidati koji se zalažu za liberalne reforme i poštivanje ljudskih prava. Vodi je Grigorij Javlinski. Njezin neuspjeh u sastavljanju ozbiljne oporbe Jedinstvenoj Rusiji ostavio je veći dio njezinih potencijalnih pristaša bez iluzija.

Stranka Domoljubi Rusije je nacionalistička stranka s primjesama komunizma i ove godine ima 302 kandidata. Stranku koja je dobila zamah nakon sudjelovanja u velikim prosvjedima protiv Jedinstvene Rusije u Kalinjingradu 2009., vodi bivši član Komunističke partije Genadij Semigin.

Novi zastupnici birat će se na mandat od pet godina, a ne više na četiri kao do sada.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još