Svijet TKO ĆE SPASITI EUROZONU?

I Francuska i Španjolska na klimavim nogama

Vijest da su Španjolska i Francuska danas imale problema s državnim obveznicama, točnije s novim povećanjem kamata, upozorila je na dvije stvari. S jedne strane, mnogi tu vide opasno prelijevanje krize iz Grčke i Italije, zemalja s najvišim državnim dugom u odnosu na nacionalni BDP, na ostatak eurozone, a s druge, kao jedino rješenje, točnije zauzdavanje stalnog rasta kamata, sve se češće spominje aktivnije učešće Europske središnje banke (ECB)

Libération je tako istaknuo nepovoljnu poziciju Francuske u odnosu na Japan i SAD, čije banke više nemaju najvišu ocjenu agencija i koje imaju veći vanjski dug. No, za razliku od Francuske, druge ekonomije eurozone, SAD i Japan raspolažu središnjom nacionalnom bankom koja na tržištu može otkupljivati državne dugove, što je garancija koja nužno djeluje povoljnije na investitore.

No Europska središnja banka ne može ni približno odigrati istu ulogu 'kupca u zadnjem trenutku'. Zasad je otkupila tek 187 milijardi grčkih, španjolskih i talijanskih obveznica, što je zapravo neznatan iznos u aktualnim proporcijama krize. ECB je po svom statutu bitna neovisnija institucija od ostalih nacionalnih banaka koji imaju dvostruku zadaću, održavanje monetarne stabilnosti i povećanje rasta dok ECB ima glavnu zadaću suzbijanje inflacije. Način da se jasni statut ECB okrene što prije u korist u korist posrnulih ekonomija eurozone, bio je stvaranje stabilizacijskog fonda EFSF-a, koji bi trebao postati operativan kroz prosinac.

Iako mu primjena još nije razrađena, realno je za procijeniti da 1.000 milijardi eura, kojim zasad raspolaže, neće biti dostatno. Sve je više poziva na što direktnije djelovanje ECB-a koja jedina može dati pružiti uvjerljivu reakciju na krizu eura, iako bi se i tu zapravo radilo tek o kratkotrajnom rješenju, koje bi zapravo odgodilo nužnu uspostave nove monetarne politike u Europi.

Ne toliko direktno poput financijskih analitičara, francuski ministar financija François Baroin dao je jasno naznačiti francuski stav izjavivši da 'Europska središnja banka čini jedan od najvažnijih elemenata rješenja krize'. No inzistiranju francuske strane da FESF djeluje poput banke koja izdaje zajmove redovito se protivi njemačka strana, koja zahtijeva više discipline i odgovornosti od zemalja eurozone. Većina spekulacija ipak ide u smjeru buduće masovne intervencije ECB na tržištima, no to će 'posljednje oružje', kako ga mnogi nazivaju, nužno koštati zemlje članice eurozone pristojne doze ekonomskog suvereniteta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još