Svijet POPULISTIČKI POKRETI

Islamofobija i euroskepticizam prijete euru i EU

  • Autor: P.S.
  • 21.11.2011 7:34:03
  • 21.11.2011 7:00:00

Rast populista predstavlja veliku prijetnju, kako za euro, tako i za samu Europsku uniju. Europa ima disonantan novi glas. Antiislamizam, antielitizam, antiglobalizacija i antibriselizam trendovi su karakteristični za nordijske zemlje, Nizozemce i Flamance, Francusku, Italiju, Austriju, ali i za zemlje istočne Europe. Ti pokreti nerijetko se opisuju kao neofašistički. Neki od njih to uistinu jesu, a ono što je zajedničko svima jest da gaje neku vrstu odbojnosti prema nečemu, piše The Economist

S godinama su se populistički pokreti uspjeli odvojiti od neonacističke ideologije. Mnogi od njih podržavaju prava homoseksualaca i ženska prava, kao i pravo Izraela na postojanje.

Da bi se lakše razumjelo kako se populizam tako ukorijenio u Europi, najbolje je analizirati primjer Nizozemske, nekada model tolerantne, prointegracijske zemlje Europske unije. Jedna od osnivačica EU-a danas misli da su imigranti iz istočne Europe uzeli radna mjesta Nizozemcima. Na čelu s Wildersovom Slobodarskom strankom, proeuropska i proglobalizacijska sredina posve je istisnuta iz nizozemske politike, piše The Economist.

Slični scenariji odvijaju se diljem Europe. Finci su, doduše, više euroskeptični nego islamofobični; danska Narodna stranka i švedski demokrati su zabrinuti zbog imigracije; belgijska stranka Vlaams Belang zauzima se za neovisnost Flandrije; francuska Nacionalna fronta je s Marine Le Penn na čelu skrenula od svoje fašističke i antisemitske prošlosti, dok se mađarski Jobbik nije ni pokušao izuti iz svojih nacističkih čizama.

Nakon Drugog svjetskog rata Europljane je ponovno uhvatio strah od ekonomske depresije, nestabilnosti i novog rata. Zapeli su između horora njemačkog revanšizma i noćne more zvane komunizam. Ujedinjenje Europe bilo je protuotrov za ludilo koje je umalo uništilo zapadnu civilizaciju u dvama ratovima. Tako je 1957. godine u potrazi za mirom stvorena Europska ekonomska zajednica, preteča Europske unije.

No danas Europljani kategoriju mira uzimaju zdravo za gotovo. Ono čemu teže jest prosperitet koji je EU trebao donijeti, a nije. Nacionalni političari prisvojili su sve zasluge, a nerijetko upravo oni prvi optužuju Bruxellels za sve što je loše.

Kako piše The Economist, ni sama Europska unija nije puno učinila po tom pitanju. Dapače, termini poput 'društvena metoda', 'Coreper' ili 'suodluka' stvoreni su da zastraše ljude. Primjera radi, postoje 22 različite pravosudne procedure i 30 pravnih instrumenata za donošenje odluka u EU – a to je tek prvi stup EU-a. Sve to ide u prilog kritici da EU pati od demokratskog deficita. Kako je napisao britanski akademik Anand Menon, 'EU je osuđen na to da potiče apatiju'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još