Svijet 46. NA LISTI 187 ZEMALJA

Hrvatska napredovala po indeksu ljudskog razvoja

Hrvatska je 46. među 187 zemalja po Indeksu ljudskog razvoja objavljenom u srijedu za 2011. godinu, kojim UN-ov program za razvoj (UNDP) 21 godinu mjeri kakvoću života na temelju podataka o duljini života, pristupa obrazovanju i prihoda te BDP-a po stanovniku

U odnosu na 2010., Hrvatska je napredovala s 51. mjesta i predzadnja je ispred Barbadosa u skupini 'zemalja vrlo visokog razvoja', najvišoj od četiri skupine.

Lani je Hrvatska bila među zemljama 'visokog ljudskog razvoja', no indeks je tada obuhvatio i manje država, njih 169, a godine 2009., bila je na 45. mjestu od 182 zemalja.

Iz hrvatskog susjedstva Austrija je na 19., Slovenija na 21., a Mađarska na 38. mjestu.

Norveška je i 2011., vodeća, kao i devet puta u zadnjih 11 godina. Slijede je Australija, Nizozemska, Sjedinjene Države te Novi Zeland.

No Indeks je korigiran i Izvješćem o nejednakostima u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i prihodima i tada je slika drukčija pa neke od najbogatijih zemalja, primjerice SAD, padaju s 4. na 23. mjesto, a Južna Koreja s 15. na 32. mjesto.

Hrvatsku taj korektivni Indeks smješta za tri mjesta niže.

Korektivni indeksi su i Višedimenzionalni indeks siromaštva te Indeks rodne nejednakosti. Njihova je svrha dati cjelovitiju i objektivniju sliku stanja.

U 'skupini visokog ljudskog razvoja' su primjerice dvije članice Europske unije: Rumunjska (50) i Bugarska (55), a iz regije Crna Gora (54), Srbija (59), Albanija (70), Bosna i Hercegovina (74) te Makedonija (78).

U 'skupini srednjeg ljudskog razvoja' su, primjerice, brzorastuća gospodarstva Kina (101) i Indija (134).

Posljednja skupina obuhvaća države 'niskog ljudskog razvoja' u kojoj pet posljednjih mjesta zauzimaju afričke države Čad, Mozambik, Burundi, Niger i posljednja Demokratska Republika Kongo.

Indeks ljudskog razvoja (HDI, prema Human Development Index) je zbirno mjerilo ljudskog razvoja. Obuhvaća prosječna postignuća neke države u tri različite dimenzije. To su duljina života i zdravlje, zatim pristup obrazovanju te prihodi. Indeks se izračunava na temelju podataka vodećih međunarodnih agencija i drugih vjerodostojnih izvora.

U traženju odgovora na globalne prijetnje potrebno je istodobno voditi računa o ekološkoj održivosti i pravičnosti, navodi UNDP. Ističe da je raspodjela prihoda postala još nejednakija zadnjih nekoliko desetljeća u velikoj većini zemalja iako su se smanjili jazovi u zdravstvenoj skrbi i obrazovanju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još