Svijet OSOVINA EUROPSKE UNIJE

Berlin i Pariz tek otvaraju pregovore o spasu eura!

Njemačko-francuski odnosi pokazali su se kao nužni oslonac europskog odgovora na financijsku krizu. Iako se odnos među najvažnijim ekonomijama euro zone teško može ocijeniti skladnim, osnivanje nove radne skupine njemačkih i francuskih parlamentaraca koja ima samo jednu točku dnevnog reda, a to je budućnost eura, upućuje da dogovor o spasu eura zapravo tek počinje

Većina analitičara ocijenila je konačni dogovor o spašavanju eurozone kao odveć lapidaran, lišen dugoročne vizije te uglavnom usmjeren na kratkotrajno rješavanje gorućih problema Europske unije. Iako su izjave europskih čelnika nakon posljednje, maratonske sjednice u Bruxellesu uglavnom odisale poletnim (i posve neopravdanim) optimizmom, svi su parametri upućivali na to da novi briselski dogovor ima orijentacijsku vrijednost za reforme koje se tek moraju provesti.

Nicolas Sarkozy
pokušao je čak i politički poentirati na temelju postizanja dogovora s njemačkom kancelarskom Angelom Merkel. Dan nakon objave dogovora obratio se francuskoj javnosti u formi pomno kontroliranog intervjua u kojem je kroz izgovor o svjetskoj krizi opravdao smanjeni gospodarski rast Francuske, a višemjesečno neslaganje s njemačkom stranom, zbog kojeg je dogovor najviše i kasnio, predstavio je kao idilični odnos europskih vođa.

Stoga odluka o osnivanju nove, francusko-njemačke radne skupine kojom bi presjedali predsjednici parlamenata dviju zemalja, a koja ima samo jednu točku dnevnog reda, a to je budućnost eura, djeluje kao više kao novi pokušaj za usuglašavanje stavova, no kao nastavak proklamirane međudržavne sloge. Radnu skupinu predvodit će Bernard Accoyer iz vladajućeg UMP-a te Norbert Lammbert iz njemačkog CDU-a, brojit će šest članova opozicije i vladajućih iz obiju zemalja, a rezultati se očekuju u veljači iduće godine.

Stavovi dviju najmoćnijih ekonomija eurozone pokazali su se presudnima u donošenju nove regulative financijske krize. Iako su im se u nizu odlučujućih aspekata, kao što su funkcioniranje stabilizacijskog fonda i plan pomoći Grčkoj, pogledi bitno razilazili, na koncu su prevagnuli njemački pregovarački stavovi, prije svega onaj prema kojem stabilizacijski fond ne smije funkcionirati kao kreditirajuća banka, već treba svaku zemlju članicu pozvati na odgovornost prema vlastitim financijama.

No unatoč razmiricama i bitno drukčijim gledanjima na izlazak iz eurozone, francusko-njemački par zapravo je neophodan za ikakvo napredovanje unutar EU-a. Suradnja je zasad nešto suglasnija na stranačkoj, nego na državnoj razini, pa su tako francuski socijalisti i njemački socijaldemokrati objavili zajedničku izjavu o krizi i euro-obveznicama. A u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Francuska je jedina zemlja kojoj je posvećen čitav odsjek, prenosi Le Monde.

Odnos neizbježne upućenosti jednih na druge uglavnom u prvi plan iznosi razmirice među zemljama, kao što je primjerice bila rasprava o zatvaranju nuklearnih postrojenja, kojeg je zagovarala njemačka stana. No u okviru aktualnog rješavanje krize u kojem nema puno vremena za odgodu, ulozi njemačko-francuske sloge, stvarne ili fikcijske, postali su mnogo veći.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još