Svijet POPULISTI VODE

Imigracija i prejak franak teme švicarskih izbora

Prejaki franak koji je pogodio javnu potrošnju te imigranti iz Afrike i istočne Europe, ali po prvi put i bogati useljenici bili su u središtu izborne kampanje u Švicarskoj koja u nedjelju obnavlja dvodomni parlament

Oko 5,1 milijuna švicarskih birača pozvano je svake četiri godine izabrati 200 zastupnika u Nacionalno vijeće (donji dom) i 46 u Vijeće država (gornji dom).

Populistička Švicarska narodna stranka (desnica, SVP) po anketama dobiva 29,3 posto glasova, neznatno više nego prije četiri godine, piše agencija Reuters.

Socijalistima (SP), ankete predviđaju 19,9 posto, što je također blagi porast u odnosu na 2007. godinu.

Slobodni demokrati (FDP, desni centar), bilježe lagani pad sa 16 na 15 posto potpore, a Kršćanski demokrati (CVP) trebali bi ostati na oko 14 posto.

Konzervativna demokratska stranka (BDP), utemeljena 2008. trebala bi dobiti 3,6 posto.

Većina stranaka slaže se da je za održivo gospodarstvo zemlji potrebna strana radna snaga, no usporavanje rasta izazvano krizom eurozone poticalo je protuimigracijski govor u zemlji brojnih stranaca. U kolovozu 2011. godine, od 7,9 milijuna stanovnika Švicarske 1,75 milijuna bili su stranci, odnosno 22,3 posto.

Na referendumu 2006. godine Švicarci su velikom većinom prihvatili pooštrenje mjera za tražitelje azila. Godine 2009. za zabranu gradnje minareta glasovalo je 58 posto, a 53 posto za automatski izgon stranaca osuđenih za teške zločine, uključivo ubojstva, silovanja ili krijumčarenje ljudi i roba.

SVP se 2007. koristio plakatima s bijelim ovcama koje crnu ovcu izbacuju iz stada u očitoj aluziji na strance, a ovaj put odabrali su crno stopalo koje gazi švicarsku zastavu. U protuuseljeničku politiku unijeli su novi element - bogataše koji u Švicarskoj kupuju ili unajmljuju kuće i u nebo dižu cijene nekretnina na štetu lokalnog stanovništva. Švicarska bi trebala poticati dolazak imigranata koji se useljavaju na dulji rok, a ne bogatih stranaca koji rade za multinacionalne tvrtke i dobivaju dodatak za smještaj, smatra SVP (UDC).

Izborna tema bio je i prejaki švicarski franak kojega je vrijednost mjesecima jačala u odnosu na euro i dolar. Jačanjem franka cijene su teorijski trebale pasti, no to se nije dogodilo, na ogorčenje potrošača.

Švicarska banka intervencijom u rujnu tečaj franka fiksirala je na 1,20 za jedan euro, a ministar gospodarstva apelirao je na domoljublje Švicaraca, poručivši im da kupuju u domovini umjesto da odlaze u susjednu Njemačku ili Francusku gdje je jeftinije. Ljevica je kao rješenje predlagala devalvaciju franka, a SVP smanjenje PDV-a. Promatrači drže da će koristi od prejakog franka na izborima imati socijalisti.

Švicarska je država poluizravne demokracije u kojoj građani sudjeluju u prihvaćanju i predlaganju zakona izjašnjavajući se na biralištima oko četiri puta godišnje na nacionalnom ili regionalnim referendumima. Parlamentarne odluke mogu biti stavljene na izjašnjavanje ako se prikupi 50.000 potpisa u 100 dana, dok za izjašnjavanje o nekom narodnom prijedlogu treba prikupiti 100.000 potpisa u 18 mjeseci.

Izvršnu vlast čini Savezno vijeće (vlada) od sedam članova, koji su ujedno i kolektivni šef države. Članove vlade izabire parlament zemlje sastavljene od 26 kantona (država) od kojih svaka ima vlastite sudove, vladu i parlament. Kantoni su podijeljeni na 2.800 općina. Neke od njih imaju vlastiti parlament, a druge se koriste javnim izjašnjavanjem.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još