Svijet OGLAS KOJI DONOSI ROPSTVO

U zamku trgovaca ljudima upala je 91 osoba iz Hrvatske

U vrijeme kada je dobiti posao jednako zgoditku na lotu, nezaposleni sve više sliče kopačima koji uzaludno tragaju za zlatom, a tržište rada Divljem zapadu. Radnih je mjesta sve manje, a nezaposlenih sve više. Ljudi bez posla stoga snižavaju kriterije, prihvaćaju bilo kakav posao, po onoj 'važno da se radi'. Time pak nesvjesno povećavaju rizik da ulete u mrežu suvremenih robovlasnika, zbog čega oni koji očajnički tragaju za zaradom nerijetko postaju izvor zarade kriminalcima koji trguju ljudima

Trgovanje ljudima jedan je od najgorih zločina modernog doba koji je u posljednjih nekoliko godina poprimio alarmantne razmjere. Broj žrtava mjeri se u stotinama tisuća, a na meti trgovaca najviše su žene i djeca koje moderni robovlasnici tjeraju na prostituciju i prosjačenje. Da je trgovina ljudima postala više no unosan biznis, potvrđuje i podatak da se prodajom ljudi u svijetu godišnje okrene preko 12 milijardi dolara. Cijena bijelog roblja na ilegalnom tržištu u istočnoj Europi kreće se oko 1.000 eura po osobi.

Scenarij trgovaca ljudima uvijek je sličan, primamljiv oglas za posao ili brak kao mamac, nakon čega slijedi oduzimanje svih dokumenata. Žrtve potom postaju robovi koje se drogira, izgladnjuje i prisiljava na prostituciju ili mukotrpan rad na seoskim imanjima, u noćnim klubovima, diskotekama, hotelima, tvornicama ili pak na ulici. Trgovci ljudima često posreduju i u nelegalnoj trgovini organima, žene se nerijetko prisiljava i na brak, a zabilježena je i seksualna eksploatacija s ciljem začeća i rođenja djeteta. Djecu se pak većinom prisiljava na prosjačenje, a neke se mališane prodaje obiteljima bez djece.

Švedska kao primjer

Zahvaljujući svom pravnom modelu kojim se kažnjavaju klijenti žena koje su prisiljene na prostituciju ili su žrtve trgovanja ljudima, Švedska je jedina zemlja u Europi u kojoj prostitucija i trgovanje u svrhu seksualnog iskorištavanja nije poraslo. Obrnuto je pak u zemljama gdje je prostitucija legalizirana jer time svodnici postaju legalni poduzetnici, što, prema podacima, ne pridonosi suzbijanju trgovanja ljudima.

Tužna je činjenica da se žene-žrtve trgovine ljudima često izjednačava s prostitutkama te zbog takvih predrasuda mnoge žene kriju svoja bolna iskustva. To pak modernim trgovcima robljem olakšava posao jer im je bez suradnje žrtava teško ući u trag.

Ni Hrvatska, kao ni susjedne zemlje, nije imuna na problem trgovine ljudima koji se širi se poput virusa. S naslovnica tako vrište naslovi koji zvone na uzbunu - 'Užas u Sisku: Par prodao kćer u ropstvo za konja i tri tisuće kuna', 'Djevojku (17) brakom namamio u Zadar pa držao kao ropkinju i seksualno iskorištavao', 'Monstrum držao u zatočeništvu dvije djevojke i tjerao ih na prostituiranje'.

Jedan od najnovijih slučajeva koji je potresao javnost jest onaj radnika iz susjedne Srbije. U potrazi za poslom petnaest građevinskih radnika iz Vranja javilo se na oglas emitiran na lokalnom radiju u kojemu su se tražili radnici za posao u Rusiji. Umjesto pristojnog smještaja u Moskvi, tri obroka na dan i plaće od 10-ak dolara na sat, dočekao ih je pravi pakao. Završili su u Čečeniji, a tijekom dvomjesečnog ropstva mukotrpno su radili po čitav dan, bez hrane i ikakvih prava na gradilištu čiji je teren pun bombi.

Život im je visio o koncu, a spasili su se zahvaljujući jednom Čečenu kojemu su platili da im organizira put od Groznog do Moskve, gdje su čitav slučaj prijavili srpskom veleposlanstvu. Kako pišu srpski mediji, radi se o dobro uhodanom scenariju šverca ljudi preko Bjelorusije.

Podsjetimo i na nedavni slučaj kada je sedmorka iz Zagreba 25-godišnjeg mladića mjesec dana držala kao roba prisiljavajući ga da čini razna kaznena djela, kako bi odradio dug. Uz prisilu na prostituciju, 45-godišnji je Karlovčanin šest mjeseci u ropstvu pod ključem držao djevojku koju je na prijevaru namamio u stan. Tukao ju je, prijetio joj smrću i zabranio da se javi obitelji i prijateljima. Posao u Hrvatskoj bio je mamac na koji je nasjela i 23-godišnja djevojka iz Srbije. Čim je stigla u Šibenik, državljanka BiH i njezin otac oduzeli su joj dokumente i prisilili je da deset sati dnevno za njih sakuplja sekundarne sirovine, od čega nikada nije dobila ni kunu.

U petomjesečnom ropstvu u Hrvatskoj završio je i 21-godišnji mladić, Sabahudin Bašić, iz bosanskog sela kod Velike Kladuše. On je preko prijatelja iz Istre stupio u kontakt s Makedoncem Špendom R. Čim je stigao na njegovo imanje kod Poreča, Š. R. mu je oduzeo sve osobne dokumente. Smjestio ga je u drvenu kolibu, bez struje i vode, tukao ga i prisiljavao da radi teške fizičke poslove. Mladić se bojao obratiti policiji jer mu je zaprijetio da će mu pobiti obitelj u BiH, no naposljetku se ipak odvažio te je po naputku policajaca po mraku pobjegao iz kolibe strave.

MIC u HZZ-u

Sve važne informacije o radnim i boravišnim dozvolama, zapošljavanju i životnim uvjetima u zemljama članice Europske unije i Švicarskoj, SAD-u i Kanadi te Australiji i Novom Zelandu možete dobiti u Migracijsko informacijskim centrima koji posluju unutar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci.

Slučaj ropstva otkrila je prošli mjesec i britanska je policija u okrugu Bedfordshire, gdje je dvadeset i četvero ljudi iz Engleske, Poljske i Rumunjske držano u zatočeništvu i iskorištavano za ropski rad. Neki od njih u zatočeništvu su proveli čak 15 godina preživljavajući u strašnim uvjetima.

Sumnjivi su oglasi koji mnogo obećavaju

Od 2002. godine zamku trgovaca ljudima pala je 91 žrtva iz Hrvatske, a prošle je godine u našoj zemlji registrirano sedam žrtava trgovanja ljudima. Iz MUP-a upozoravaju da na trgovinu ljudima treba posumnjati ako su informacije o poslu nejasne, za dobro plaćen posao nisu potrebne reference ni prethodan razgovor s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru i sl. Sumnjivi su i svi oglasi u kojima se koristi fraza 'hitno tražim', a oglas pritom daje nepoznata tvrtka.

Trgovac ljudima ne mora biti stranac


Policija upozorava i na činjenicu da su trgovci ljudima ponekad i osobe koje su poznate žrtvama, odnosno prijatelji ili poznanici. Lažni prijateljski posrednici žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih ostalih problema i administrativnih zavrzlama. Kada stignu na odredište, žrtve su prisiljene raditi sve i svašta kako bi otplatile dug za troškove puta i smještaja. Taj dug pak nikada ne mogu u potpunosti podmiriti jer na ime smještaja i hrane, on stalno raste te žrtve postaju ovisne o trgovcima i žive u strahu od zlostavljanja, ubojstva ili deportacije.

Što kada posumnjate da je riječ o trgovini ljudima?

Ukoliko naletite na primamljiv oglas za posao u inozemstvu zatražite primjerak i pojašnjenje ugovora o zapošljavanju. Stupite u kontakt s poslodavcima i raspitajte se o svim detaljima posla i radnoj dozvoli za rad u inozemstvu. Odlučite li se na put, prije toga naučite osnovne riječi jezika zemlje u koju idete, kopirajte sve osobne dokumente te radni ugovor i primjerke ostavite rodbini i prijateljima. Tijekom putovanja pokušajte pamtiti granične prijelaze. Putovnicu pokazujte samo ovlaštenim službenicima i ni u kojem je slučaju nemojte davati nekom drugom.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još