U utorak navečer se činilo da će Slovačka biti jedina država eurozone koja se protivi proširenju EFSF-a, Fonda za europsku financijsku stabilnost o kojem ovisi budućnost eura. Nakon višesatne sjednice parlamenta pokazalo se da vlada konzervativne Ivete Radicove nema dovoljno ruku za izglasavanje EFSF-a, a kako je premijerka to pitanje povezala s povjerenjem svojoj vladi, i ona je pala. Najveća oporbena stranka, socijaldemokrati bivšeg premijera Roberta Fica, tijekom glasanja su se suzdržali, pa je samo 55 ruku podignuto za EFSF, u parlamentu od 150 zastupnika.

U srijedu ujutro su se slovački političari probudili s priličnim mamurlukom, između ostaloga i jer su sve europske novine osvanule s naslovnicama koje se bave blamažom iz Bratislave. Njoj je ponajviše doprinijela neoliberalna stranka SaS predsjednika parlamenta Richarda Sulika, čijih su 22 zastupnika bojkotirala sjednicu. Trajni rezultat tog poteza je raspad vladajuće koalicije u kojoj je SaS bila druga najjača stranka i novi izbori, zakazani za ožujak sljedeće godine.

Zato su se brzo dogovorili premijerka Radiceva i opozicijski vođa Fico, već dvadesetak sati nakon pada vlade. Radiceva će u četvrtak pred parlamentom prvo podnijeti zahtjev za prijevremene izbore, a nakon toga – najvjerojatnije u petak - slijedi ponovljeno glasanje o EFSF-u. Premijerka Radiceva će do proljeća ostati na svojoj poziciji, ali vladu moraju napustiti ministri iz stranke SaS. Ostatak premijerkine koalicije, u kombinaciji s Ficovim socijaldemokratima, ima sveukupno 119 glasova u slovačkom parlamentu, što znači da će EFSF biti sigurno izglasan u drugom pokušaju.

Analitičari smatraju da će od prijevremenih izbora najviše profitirati baš socijaldemokrati, koji u anketama dobivaju 43 posto podrške. Vjerojatno će dobro proći i SaS, za koji će sada biti svi slovački euroskeptici. Inače, slovački doprinos novčanim sredstvima EFSF-a je cijelih 0,5 posto, dok 17 posto tamošnjeg budžeta dolazi od fondova Europske unije.

Slovački komentatori zaključuju da je cijela drama zapravo imala za cilj srušiti vladu premijerke Ivete Radicove, što je definitivno i uspjelo. EFSF neće pasti na slovačkom 'ne', ali i dalje nije sigurno hoće li taj fond biti dovoljan za stabilizaciju eurozone. Postoji i realna mogućnost da EFSF postane zastario i prije nego što ga svih 17 zemalja eurozone ratificira te službeno stupi na snagu.

Francuski mediji: Glas protiv Europe kao oruđe domaće politike

Slovački glas protiv ratificiranja plana za jačanje euro zone objašnjava se prije svega oslabljenom nacionalnom ekonomijom koja teško može podnijetu sudjelovanje u EFSF fondu. Stoga je glasovanje u parlamentu pretvoreno u poligon domaćih političkih obračuna. U svrhu urgentnog spašavanja euro zone,slovačka opozicija je ipak obećala dati glas za ratificiranje sporazuma, no samo pod uvjetom da se raspišu novi izbori

Zašto slovački glas protiv ratificiranja sporazuma o EFSF-u nije bio iznenađenje? Te zašto je odbijanje parlamenta da ratificira sporazum postao prije svega unutarnje političko pitanje, preko kojeg se obračunavaju domaće političke snage? Le Monde donosi analizu u kojoj se prije svega navodi slaba ekonomska situacija u zemlji. Stoga vladajuća koalicija nije imala drugog izbora no kapitulirati pred europskim sporazumom. Prema novom dogovoru slovačkih zastupnika, sporazum će biti ratificiran, pod uvjetom novih parlamentarnih izbora.

Slovačka je danas jedna od najsiromašnijih članica euro zone. Poznata i pod nadimkom 'europski Detroit' , Slovačka je, zahvaljujući automobilskoj industriji, do 2007. godine bilježila ekonomski rast od 10 posto, a stopa nezaposlenosti bila je među najnižima u povijesti države. No s dolaskom ekonomske krize, automobilska industrija, s proizvođačima kao što su Audi, Peugeot, Citroën, Wolkswagen, Kia, prestaje biti glavnim pokretačem domaće ekonomije, a izvozna moć bitno opada. Danas, kupovna moć Slovaka iznosi tek jedan posto europskog prosjeka, a prosječna primanja se kreću oko 780 eura, što je tek nešto iznad grčkog minimuma od 750 eura. Prema anketama, više od 70% stanovništva protivi se izglasavanju sporazuma, a osjećaj euroskeptičnosti raste.

U EFSF fondu od 440 milijardi eura Slovačka sudjeluje 'tek' s 7,7 milijardi, no taj udio iznosi 10 posto nacionalnog BDP-a. Službena Bratislava učinila je sve što je u njenoj moći da odgodi glasovanje, u nadi da će neka druga članica euro zone odbaciti prijedlog prije nje. No tijekom glasovanja, na kojem se izglasavalo i povjerenje vladi Ivete Radicove, ulozi unutarnje politike su pretegli nad europskim interesima. Stoga su se socijal-demokrati suzdržali od glasovanja da bi došlo do raspisivanja novih izbora u ožujku iduće godine, a u međuvremenu su obećali podržati sporazum.

Europske reakcije nije bilo teško predvidjeti. Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća i José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije promptno su podsjetili Bratislavu 'da nadiđe kratkoročne političke kalkulacije te da slijedećom prilikom usvoji plan za spas eura.' Sporazuma će ipak biti, no pod cijenu potpunog preustroja domaće političke scene.