Mirel se tijekom dana sastao s predsjednikom vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem i sa zastupnicima u parlamentu BiH, a novinarima je mogao potvrdirti tek zaključke poznate od ranije: da u BiH vlada stagnacija i da nema napretka koji bi omogućio da ta zemlja dobije status kandidata za primanje u EU.

'Nadamo se da će ovo izvješće biti poticaj vlastima da nešto učine u predstojećem razdoblju', kazao je Mirell. Potvrdio je kako temeljne zamjerke i dalje ostaju to što BiH nije ukinula odredbe iz ustava i izbornog zakona koje diskriminiraju pripadnike nacinalonih manjina te što nije usvojila zakon o raspodjeli državne potpore sukladno standardima koji vrijede u EU.

'Sada sve ovisi o tome kada će se političari u BiH o tome suglasiti', kazao je Mirel. Nakon njegova sastanka sa Špirićem, koji je već više od godine dana na toj dužnosti u tehničkom mandatu, iz vijeća ministara BiH priopćeno je kako Špirić podupire svakodnevni dijalog legitimnih političkih predstavnika ne bi li se počeli rješavati problemi koji priječe nastavak eurupskih integracija.

Špirić je pri tom istaknuo kako je nužno da dogovor bude rezultat unutarnjeg dijaloga u BiH. Negativno izvješće o napretku u BiH kojega je sačinila Europska komisija bosanskohercegovačku javnost ni političare u toj zemlji nije iznenadilo.

Danima se već najavljivalo kako će to biti najgore izvješće o BiH do sada te kako je to logični rezultat opće krize u zemlji i izostanka svakog ozbiljnijeg dogovora među političarima. Ravnateljica Direkcije za europske integracije BiH Nevenka Savić kazala je kako je izvješće EK objektivno te da iz njega jasno proistječe na čemu valja raditi.

'Ovo je popis detaljnih smjernica što dalje raditi', kazala je Savić novinarima u Sarajevu. Iako je rok za to istekao još prošle, godine parlament BiH tek je ovog tjedna izabrao članove povjerenstva koji bi trebali usuglasiti izmjene ustava na kojima inzistira EU i kojima bi trebalo osigurati ravnopravnost nacionalnih manjina.

Nema međutim naznaka kada će i hoće li uopće doći do dogovora, jer zastupnici iz Republike Srpske inzistiraju na tome da izmjene budu minimalne, dok zastupnici iz Federacije BiH žele sveobuhvatnije ustavne reforme.