Svijet GETO 21. STOLJEĆA

Zašto Europa ne voli narod lutalica?

Unatoč sve glasnijim apelima za prihvaćanje različitosti, sve je manje tolerancije prema drugima i drugačijima. Različitost s nacionalnim predznakom mnogima je potpuno neprobavljiva, pa su tako, primjerice, Romi postali 'narod-slučaj'

Zbog svog neukalupljenog načina života, u kojemu ne vrijede suvremeni standardi, Romi su bili i ostali na udaru mnogih u čijem susjedstvu žive. U lokalnim zajednicama otvoreno im se davalo do znanja da su nepoželjni susjedi, a tu stigmu u mnogim školama nose i romski učenici. U 21. stoljeću antiromsko se raspoloženje u nekim europskim zemljama popelo s lokalnih na državnu razinu, čime se otvara pitanje zašto se nova Europa tako očajnički i pod svaku cijenu želi riješiti Roma koji u njoj žive od 14. stoljeća?

Sam spomen Roma mnoge odmah asocira na umiješanost u nelegalne poslove i kriminal, no prema podacima iz nekih zemalja istočne Europe, stopa kriminala među Romima nije veće od one među većinskim stanovništvom. S pravom se stoga postavlja pitanje je li doista, u doba kada svjetske temelje drma globalna kriza, 12 milijuna Roma najveći problem nove Europe?

ZA FRANCUSKU SU ROMI PROBLEM BR. 1

Sudeći prema lanjskoj odluci francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o deportaciji Roma iz Francuske, moglo bi se zaključiti da su za neke čelnike država upravo Romi problem broj jedan, no brojni analitičari tvrde da je to tek skretanje pozornosti širokih narodnih masa sa stvarnih i krupnih problema.

Sarkozyjeva antiromska politika naišla je stoga na podijeljena mišljenja, no odobravanja su ipak bila tiša od brojnih osuda. Humanitarne su organizacije upozorile da je riječ o protjerivanju jedne etničke grupacije, što je u Europskoj uniji protuzakonito. Zbog Sarkozyjeve politike i postupanja prema Romima iz istočne Europe, Francusku su kritizirale i organizacija za ljudska prava Human Right Watch te Agencija Vijeća Europe za suzbijanje rasizma i netolerancije ECRI.

Kako bilo da bilo, gruda koju je francuski predsjednik svojom odlukom o deportaciji Roma lani pokrenuo, samo godinu dana kasnije prerasla je u opasnu lavinu mržnje prema Romima.

RUMUNJSKA, SLOVAČKA: 'ZID SRAMA' I 'GETO 21. STOLJEĆA'

Stanovnici rumunjskog grada Baia Marea došli su na bizarnu ideju da se od susjeda Roma, koji žive u naselju bez struje, vode i kanalizacije, ograde dva metra visokim zidom.

Udruženja za ljudska prava tu su 'zidarsku' ideju etiketirala kao nacističku, zid su proglasili zidom srama kojim bi se stvorio geto 21. stoljeća. Nakon nekoliko mjeseci u gradu Baia Mare, u kojemu živi 200.000 stanovnika, rodila se nova antiromska ideja. Gradske su vlasti planirale srušiti sva romska naselja te preseliti 2.000 Roma u još nepostojeće naselje za socijalne slučajeve van grada. To je ponovno naišlo na osudu Amnesty Internationala i brojnih drugih udruga, ali i Američkog veleposlanstva u Bukureštu.

Još korak dalje otišao je Jan Slota, šef slovačke narodne stranke koja je donedavno bila članica vladajuće koalicije. On je, pak, zatražio stvaranje neovisne države Roma i predložio da se romsku djecu smjesti u internate. Svoju radikalni ideju Slota je potkrijepio tvrdnjom da se Romi bolje razumiju međusobno jer nemaju 'ništa zajedničko s prirodom i filozofijom života Slavena' te se 'stoljećima jedni drugima nisu približili'.

Za Slota, koji je poznat po antiromskim govorima, to je 'idealno rješenje'. Za Rome to je samo upakirana ideja o stvaranju modernog geta, a po mnogima i novog logora u kojemu bi živjeli i umirali, izolirani od ostatka svijeta u kojemu je za njih ima sve manje mjesta. I prijedloge ovog šefa nacionalističke stranke osudile su brojne udruge za ljudska prava u Slovačkoj i u svijetu.

HRVATSKA: 'MIR JE ZA NAS KAO ZATIŠJE PRED BURU'


U Hrvatskoj najveći broj Romskih obitelji živi u Međimurju, gdje se ne osjećaju dobrodošlima. U brojnim međimurskim mjestima roditelji demonstrativno ispisuju djecu iz razreda u kojima su mali Romi u većini. Romska mladež nije dobro došla u kafićima, a i kada završe školu, mogu raditi samo kao čistači ili u javnim radovima, i to ako im se posreći.

'Mi smo narod koji nikada nije mahao oružjem, narod koji nikada nije započinjao ratove, ipak, naše obitelji su stalna meta. Sve što se sada dešava Romima u svijetu za nas je zastrašujuće. U Međimurju je trenutno mirno, no osjećamo da je to samo zatišje pred buru. S početkom ove školske godine ukinut nam je program predškolskog odgoja koji je pokrenut prije 10 godina i dao je odlične rezultate jer su djeca nakon njega s lakoćom pratila nastavu. Naši mladi su obilježeni, ne smiju u kafiće jer ih se tamo premlaćuje', rekao je za tportal Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Međimurja.

BUGARSKOM SE ŠIRE ANTIROMSKI PROSVJEDI


I dok Romi u Hrvatskoj mir osjećaju kao zatišje pred buru, bura je već počela u Bugarskoj. Val masovnih antiromskih prosvjeda preplavio je deset najvećih bugarskih gradova. Povod – prometna nesreća u jednom selu na jugu zemlje u kojoj je Rom minibusom pregazio 19-godišnjeg mladića. Posljedice – više stotina uhićenih po bugarskim gradovima te zapaljene kuće i automobili Roma u selu Katunitsa čiji su se razjareni mještani nakon nesreće okupili pred kućom 'romskog cara' Kirila Raškova, tražeći da se njega i njegovu obitelj istjera iz sela.

Iako napadi na romske obitelji nailaze na brojne osude, mnogi ipak, glasno ili prešutno, pozdravljaju antiromske ideje. Na Sarkozyjevu odluku o deportaciji Roma i na sve slične njoj ne gledaju kroz prizmu etničkih napada na Rome, već kao na mjeru kojom se regulira ilegalna imigracija. Činjenica je da se zbog loših uvjeta života u zemljama iz kojih dolaze, Romi sele trbuhom za kruhom tražeći svoje mjesto pod suncem. S druge strane, ni jedna zemlja ne dočekuje raširenih ruku nomadski narod koji sa sobom donosi siromaštvo te predstavlja velik teret za lokalne zdravstvene i obrazovne sustave. Sve se tako u konačnici opet svodi na novac, predrasude i staru izreku 'Sirotinjo i Bogu si teška'.
100 Gypsy Violins, Live in Athens : Gypsy Baron - Johann STRAUSS
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još