Svijet JOSEPH STIGLITZ

Čuveni nobelovac ima recept za spas eurozone

  • Autor: P. S.
  • 4.10.2011 14:40:29
  • 4.10.2011 11:30:00

'Većina ekonomista smatra da je usvajanje eura bio nepotpuno obavljen zadatak. Zahtijevao je previše mehanizama prilagodbe i ništa nije postavio na svoje mjesto. U Europi nema fiskalne vlasti, migracija je otežana, a većina zemalja ne želi sebi dopustiti da ostane prazna; to nije slučaj u SAD-u. Tako zapravo okvir koji bi omogućio učinkovitu zajedničku valutu ne postoji', piše Joseph Stiglitz za BBC, profesor sa sveučilišta Columbia, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2007. i bivši direktor Svjetske banke

Joseph Stiglitz smatra da ono što je Europa učinila jest da se fiskalno vezala za pakt stabilnosti i rasta, što je pakt za recesiju, a ne za rast, jer ograničavanje deficita, kada postoji šok, recept je za recesiju, a to je ono što se događa u Grčkoj.

'Dakle, uvijek se postavlja pitanje: kada se kriza dogodi, bismo li bili u mogućnosti završiti zadatak?' kaže Stiglitz.

'Ugovor koji su napravili u srpnju bio je prilično dobar. Priznaje se da je Grčkoj potrebna pomoć, ali joj nisu dali nikakav novac, a proces ratifikacije tekao je vrlo sporo. Tako da mislim da se radi o pitanju koje još nije riješeno', smatra Stiglitz i nudi svoju viziju rješenja.

On, naime, smatra kako postoji čitav niz institucionalnih načina da bi se pomoglo Grčkoj. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) treba biti veći ili mora imati veću mogućnost utjecaja na sebe. To je minimum. Dugoročno gledajući, bit će potrebne europske obveznice i niz drugih aktivnosti, a europski čelnici trebaju shvatiti da okvir za štednju nije jedini način.

Izdavanje obveznica trebao bi biti jedan dio fiskalnog okvira.

'Problem s eurozonom bio je taj da je onaj dio okvira za koji su mislili da je potreban bilo ograničavanje fiskalnog deficita, a to je bila tek kriva procjena', smatra poznati nobelovac.

'Irska i Španjolska imale su viškove prije krize. Ali su mislile da je potrebno ograničiti fiskalni deficit što bi bilo dovoljno za zaštitu ekonomskog okvira, no to je bilo krivo', kaže Stiglitz.

On smatra kako bi sporazum iz srpnja bio dobar početak da se brzo proveo. Ali to se nije dogodilo.

Za demokraciju to nije sporo. Dva mjeseca za zakonodavstvo nije dug period. No za tržišta jest. Dakle, kako Stiglitz kaže, on ne kritizira činjenicu da je to bilo namjerno – 'to je jednostavno u prirodi demokracije'.

'Moja kritika je ta da se ništa nije učinilo 10 godina prije krize', naglašava Stiglitz za BBC.

Poznati nobelovac vjeruje da će tu biti još mnogo promjena, nestabilnosti. Hoće li na kraju eurozona iz svega izaći netaknuta, teško je u ovom trenutku reći, napominje Stiglitz.

To sve ovisi o politici. Premda postoji obaveza šefova države da učine nešto, politički proces na neki način nije u skladu s ekonomijom. 'Problemi su duboki', smatra Stiglitz i dodaje kako opravdano misli da će godinu dana od sada eurozona biti manja nego što je to danas.

Postoji široki konsenzus među ekonomistima da bi najbolji način da se to napravi bio taj da sjevernoeuropske zemlje napuste eurozonu. 'To bi bio najlakši način prilagodbe', smatra bivši direktor Svjetske banke i dodaje kako je opće mišljenje da se to neće dogoditi. Pretpostavka je da će neke od slabijih država napustiti eurozonu, a to bi dovelo do vrlo velike traume na svjetskim financijskim tržištima, kao što je zamrzavanje kreditnih tržišta, što bi bila repriza 15. rujna 2008. godine.

On nadalje smatra da ako Europa i dalje bude inzistirala na ovakvoj vrsti paketa štednje u Njemačkoj i bez vrste pomoći koja joj je potrebna kako bi pomogla zemljama s teškim gospodarskim problemima, kao što je Grčka, onda je gotovo sigurno da će eurozona propasti.

'No ako budu išli naprijed s tim novcem, onda ima šanse za preživjeti, barem neko vrijeme', smatra Stiglitz.

Europska središnja banka (ECB) jedna je institucija koja ima jednu vrstu fleksibilnosti koja je potrebna za rješavanje krize. To će biti apsolutno neophodno, jer će moći zakoračiti u prekršaj i bit će spremna za to.

'Problem je to što neki ljudi u Njemačkoj i drugdje smatraju kako ECB ne bi trebao kupovati talijanske i španjolske obveznice i da ne bi trebao zakoračiti u prekršaj. Ali ako ECB to ne učini, izgledi eurozone su vrlo, vrlo slabi', objašnjava Stiglitz.

Stiglitz kaže kako se ne može prejudicirati da Grčka neće ispuniti svoje obaveze, jer ako joj se da dovoljno pomoći, Grčka može ostvariti rast. Grčka ima ogroman potencijal rasta, tako da ako Europa da dovoljno novca, ona će se razvijati i to će joj omogućiti da upravlja svojim dugovima.

'Ali do sada nisam vidio nikakav oblik pomoći osim štednje, i to samo da se zadovolji proračunski nedostatak, stoga nisam vrlo optimističan da će izbjeći odgodu', zaključio je Stiglitz za BBC.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još