Svijet HLADNE GLAVE

Zašto Island slijepo vjeruje u euro?

  • Autor: P.S.
  • 26.9.2011 12:23:03
  • 26.9.2011 9:50:15

Europski poslijeratni san o zajedništvu suočava se s najtežim izazovom ikad. Svatko je svjestan da odnos prema grčkoj krizi nije samo testiranje ekonomije, već ujedno i povijesni moment. I Grčka i njezini kolege iz eurozone svjesni su da na kocku stavljaju zajedničke žrtve. Dužnička kriza u Grčkoj, Italiji, Portugalu i drugdje u Europskoj uniji nameće ozbiljna pitanja o budućnosti zajedničke valute, ali i same Unije. Međutim, stvari izgledaju drugačije na Islandu, kojem nakon nevolja u bankarstvu 2008. euro izgleda kao sjajna alternativa za hirovitu krunu

'Ono što trebamo ovdje na Islandu je jaka valuta', kaže Gylfi Arnbjörnsson, predsjednik najvećeg državnog sindikata rada i dodaje: 'Nama treba euro.'

'Kruna je tako nepostojana da svake godine smanjuje naše prihode, a time i naš životni standard za četvrtinu', kaže Arnbjörnsson.

Kako piše Süddeutsche Zeitung, do 2007. Island je bio peta najbogatija zemlja u svijetu s bruto domaćim proizvodom većim i od SAD-a za 60 posto. No, stvari su krenule nizbrdo prije tri godine kada je otok zahvatila financijska kriza. U samo tjedan dana tri velike banke: Kaupthing, Glitnir i Landsbanki, otišle su u stečaj.

Domaća valuta je izgubila četvrtinu svoje vrijednosti, a inflacija je porasla na 18 posto. Islandska konzervativna vlada se raspala. Tada se među mnogim Islanđanima prvi put javila želja da se odreknu vlastite valute i da se pridruže Europskoj uniji.

2009. islandski parlament je glasovao za podnošenje zahtjeva za članstvo u EU. Pregovori o pristupanju započeli su prošle godine. Glavni pregovarač Stefan Hankur Johannsson rekao je da bi pregovarački proces mogao biti završen do 2013. dodajući: 'Mi smo na pravom putu.'

Postoji mogućnost da bi Island mogao postati članica EU-a najkasnije 2016, no hoće li i tada Islanđani željeti isto? Najveći je izazov, i politički i ekonomski, ribarstvo. Na Islandu život ovisi o ribolovu - i o isključenju njegovih konkurenata.

Najnovije ankete pokazuju da su Islanđani podijeljeni po tom pitanju. Gotovo 60 posto ispitanika kaže da znaju premalo o Europskoj uniji i njezinim institucijama, dok dvije trećine stanovništva favoriziraju završetak pregovora, a potom i glasovanje na referendumu.

S druge strane postoji i jedan Pall Vilhjalmsson te skupina od 5.500 Islanđana koju on predvodi, a imaju jedan cilj: držati Island podalje od EU-a. Prema njihovim riječima, ova zemlja, koja je postala samostalna republika 1944. nakon više od sto godina pod Danskom čizmom, nespremna je ponovno se pokoriti 'stranim silama'.

Island je zasad prepušten sam sebi. Činjenica je da je još uvijek oslabljen zbog financijske krize iz 2008. Inflacija je trenutno pet posto, ali raste. Ne tako davno, u zemlji je stopa nezaposlenosti i vanjskog duga bila ravna nuli. Stopa nezaposlenosti sada je sedam posto, a vanjski dug iznosi 100 posto BDP-a. Visoko obrazovani ljudi odlaze s otoka. Ulaganja su na povijesno najnižoj razini. Banke su ozbiljno oslabljene, a izvoz kapitala strogo je zabranjen, piše Süddeutsche Zeitung.

Ministar financija Steingrimur J. Sigfusson pokušava ostati optimističan. U srpnju je po prvi put od 2006. Island izdao obveznice i uspješno podigao milijardu eura.

Arnbjörnsson s početka priče ipak nije sam. Njegov sindikat predstavlja 100.000 radnika u javnom i privatnom sektoru, što je oko trećina cijele populacije Islanda.

Međutim, muče ga neke nedoumice. U dva referenduma Islanđani su glasovali protiv isplate naknade Britancima i Nizozemcima unatoč islandskim zakonskim obvezama.

'Zamislite što bi se dogodilo da je Island već sad članica EU-a i da smo morali glasovati o Grčkoj?' kaže Arnbjörnsson.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još