Hrvatska je u kratkom roku od države koja prima međunarodnu pomoć postala pružateljica pomoći i nastavit će se angažirati u mirovnim operacijama pod okriljem UN-a, rekao je u svom govoru održanom u četvrtak navečer pred Općom skupštinom UN-a hrvatski predsjednik Ivo Josipović
Tema rasprave na 66. zasjedanju Opće skupštine UN-a bila je uloga posredovanja u rješavanju sporova mirnim putem. Predsjednik Josipović naglasio je u svom govoru da u zemljama koje izlaze iz sukoba mir mora biti ojačan i učvršćen, ali da bez pravde napori da se osigura prava pomirba i trajan mir ne mogu biti čvrsto ukorijenjeni.
Varšava u znaku Josipovićevih kompozicija
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović otputovao je u petak ujutro iz New Yorka, gdje je sudjelovao u radu Opće skupštine UN-a, u Varšavu. Josipović će u petak poslijepodne nazočiti svečanom otvorenju Hrvatskog trga u Varšavi i održati prigodni govor. Predsjednik će u Varšavi u subotu sudjelovati i na skupu Glazba i politika koji organizira Međunarodna udruga glazbenih informacijskih centara (IAMIC). 'Kao jedini predsjednik i glazbenik dobio sam poziv na skup na kojem ću održati govor o politici i umjetnosti. Na koncertu će biti izvođene i neke moje kompozicije', kazao je Josipović. On je ocijenio da je sudjelovanje Hrvatske na zasjedanju Opće skupštine bilo vrlo korisno, a u pet dana boravka u New Yorku hrvatski predsjednik imao je niz susreta sa svjetskim čelnicima i sudjelovao na nekoliko skupova na marginama Opće skupštine UN-a.
'Hrvatska odlučno podupire napore da se stane na kraj nekažnjavanju većine ozbiljnih zločina', istaknuo je Josipović ponavljajući potporu Hrvatske međunarodnom kaznenom pravosuđu i posebice aktivnostima Međunarodnog kaznenog suda (ICC).
On je rekao da Hrvatska podržava Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) i da visoko cijeni naslijeđe tog suda, posebno u njegovom doprinosu međunarodnom pravosuđu i pomirbi, ali da bi daljnji napredak međunarodnog i nacionalnog pravosuđa trebao biti utemeljen na izvlačenju pouka iz slabosti ICTY-a.
Predsjednik Josipović je istaknuo da Hrvatska kao članica NATO-a i buduća članica EU-a želi da područje jugoistočne Europe postane regija sigurnosti, stabilnosti i razvoja. On je rekao da će Hrvatska nakon ulaska u EU zagovarati daljnje širenje Unije te da bilateralna pitanja neće koristiti kao uvjet za napredovanje drugih zemalja u procesu približavanja EU.
Naglasio je da Hrvatska nastavlja promicati ljudska prava te da posebnu pozornost poklanja ukidanju smrtne kazne, jednakopravnosti spolova i borbi protiv svih oblika diskriminacije.
Govoreći o sigurnosnim izazovima u svijetu, hrvatski je predsjednik kazao da Hrvatska podupire vrijednosti i ciljeve UN-ove globalne protuterorističke strategije, napominjući da se i pri suočavanju s najvećim prijetnjama treba osigurati poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda.
On je ocijenio da su najnovija politička gibanja u arapskom svijetu ukorijenjena u legitimnim težnjama naroda za poboljšanjem ekonomskih prilika i povećanjem sudjelovanja u političkom životu. Izrazio je spremnost Hrvatske da pomogne narodu Libije u obnovi države po završetku sukoba. Ponovio je ranije iznesen stav da je potrebno što prije početi pregovore izraelske i palestinske strane da bi se postiglo rješenje koje bi rezultiralo međusobnim priznanjem dviju država.
Josipović je naglasio potrebu reforme Vijeća sigurnosti UN-a i najavio da će Hrvatska aktivno doprinositi pripremama za konferenciju UN-a na visokoj razini o održivom razvoju koja bi se trebala održati 2012. godine.