Loše vijesti za budućnost eura pojavljuju se u sve kraćim razmacima. Nekad se moglo između dvije krize otići i na godišnji odmor, samiti na vrhu su se zakazivali ležernim tempom, no čini se da smo ušli u onu fazu krize u kojoj će nagomilavanje problema dovesti do sloma, što bi moglo rezultirati krizom s dvostrukim dnom. Tzv. duoble dip prijeti ponajviše ako se Grčka ne spasi od bankrota, što izgleda sve manje moguće. Nitko nije siguran kakva je sudbina eurozone u tom slučaju, ali je zato sigurno da su sve oči uperene u Berlin.

Prije koji dan američki predsjednik Barack Obama razgovarao je s kancelarkom Angelom Merkel o potrebi odlučnije akcije, za koji dan je za pomoć pak dolazi moliti grčki kolega George Papandreou. Merkel mnogi već dugo, koliko kriza traje, prozivaju za loše upravljanje, ističući da njena standardna taktika čekanja da se problem nekako sam od sebe riješi u ovom slučaju samo pogoršava stanje. Helmut Kohl je upozorio svoj nekoć blisku suradnicu da sačuva Europu, savjete joj nude i Gerhard Schroeder i Joschka Fischer, dok njemački kolumnisti oštre pera protiv kancelarke koja oklijeva.

Povrh svega toga, u Merkeličinoj vladi ja kaos, jer su Liberali (FDP) kao manji koalicijski partner u međuvremenu implodirali te potpuno izgubili povjerenje birača, pa sada dobivaju oko dva posto glasova, što nije dovoljno ni za izborni prag. Vicekancelar Phillip Roesler i novi predsjednik FDP-a pokušao je svoju stranku spasiti od potonuća na lokalnim izborima u Berlinu objavljujući komentar u kojem poziva da se počne razmišljati o 'insolventnosti Grčke'. Merkel je nakon toga na radiju rekla da bi članovi vlade trebali paziti što pričaju, kako ne bi pogoršali situaciju, no Roesler je odmah dobio podršku iz Bavarske, odakle se oglasio predsjednik CSU-a Horst Seehofer

Zbog neslaganja unutar vlade uopće nije sigurno da će Merkel u Bundestagu dobiti dovoljno glasova, odnosno hoće li paket mjera za spas eura njemački parlament podržati zahvaljujući glasovima opozicije. To bi značilo kraj postojeće vlade, no imati Njemačku u predizbornoj kampanji dok se euro urušava je nešto što bi svijet volio izbjeći. Socijaldemokrati nude Merkel privremenu podršku za sve proeuropske poteze, no traže izbore u roku od tri mjeseca. Hoće li se u takvom aranžmanu moći suočiti s događajima kao što je talijansko gubljenje kreditnog rejtinga, glasine o bankrotu Španjolske ili sve veća sigurnost da se Grčka ipak ne može spasiti, to nitko ne zna.

Ankete pak pokazuju da je čak 80 posto Nijemaca protiv novčane pomoći Grčkoj, dok je tek 18 posto za, objavio je tjednik Stern. Protivljenje 'transfernoj uniji', kako se u njemačkim medijima naziva kreditiranje grčkog duga, izraženo je kod pristalica svih političkih stranaka, no ipak najviše kod FDP-ovaca, vjerojatno zbog Roesslerova euroskeptičnog kursa.

Vijest o tome da je agencija Standard & Poor's smanjila kreditni rejting Italiji u Njemačkoj je izazvala frustrirane komentare politikom Silvija Berlusconija, na kojeg EU očito nema nikakvog utjecaja, iako je njegovu vladu jednom spašavala i Europska centralna banka. Zbog toga svega se stvaraju dva bloka u njemačkoj politici kad je riječ o spasu eurozone: dok jedni pozivaju na još veću europsku integraciju, drugi zazivaju povratak na njemačku marku. Merkel se, kao i uvijek, nalazi negdje u sredini: ona želi spasiti euro, ali ne i veću integraciju Europe, a sve zajedno da bude što jeftinije. Da su to tek pusti snovi, pokazuju brojevi koje je objavio Financial Times. Njemački porezni platiše bi u slučaju grčkog bankrota izgubili najmanje 29 milijardi eura, dok bi banke možda od toga i profitirale!

Proteklih nekoliko dana Europu su još više gurnuli na rub ponora, što kaotična njemačka vlada izgleda nije u stanju kontrolirati. Kakofoniji se pridružio i ministar financija Wolfgang Schaeuble, koji smatra da uopće nije potrebna podrška FDP-a u Bundestagu kako bi se izglasale mjere za spas eura, jer će ih podržati SPD i Zeleni. Problematično u tom planu jest ako bi Merkel i dalje ostala na čelu vlade koja se nije mogla ujediniti u jednom tako fundamentalnom pitanju, te koliko štete bi klimava Njemačka tek značila za još klimaviju Europu. 'Crno-žuta koalicija više nema smisla', upozorava naslov u Sueddeutsche Zeitung, a tako misle i građani, ako je vjerovati anketama.

Budućnost ujedinjene Europe tako je trenutno u rukama jedne međusobno posvađane vlade, u kojoj je jedna od stranaka doživjela urušavanje, a kancelarka više nema autoriteta zaustaviti isklizavanja svojih ministara, kao ni ideju što zapravo učiniti. Ako je dosad glavna zapovijed u vezi s krizom eurozone glasila da treba zadržati smirenost, nakon najnovijih događaja – vrijeme je za paniku.