Svijet LUDI RINGIŠPIL POVIJESTI

EU Latviju preuzela proruska stranka!

Cinični euroskeptici mogli bi zaključiti da je građanima Latvije toliko dobro u Europskoj uniji da je najveći broj njih na nedjeljnim izborima glasao za stranku proruske orijentacije. Istini za volju, posrijedi su otprije znani etnički problemi u Latviji; biračku bazu pobjedničkog Centra harmonije čine Rusi, Bjelorusi i druge etničke manjine pristigle u Latviju mahom u vremenima SSSR-a. U kojem će se smjeru razvijati 2,2-milijunska baltička država, i dalje je neizvjesno

Zasad je sigurno da je to prvi slučaj da u jednoj zemlji članici EU-a i saveza NATO vodeća stranka zastupa proruska stajališta. Centar harmonije blisko je povezan s Ujedinjenom Rusijom, vladajućom političkom silom negdašnjeg 'Velikog brata', strankom koju vodi ruski premijer Vladimir Putin.

Na nedjeljnim izborima Centar harmonije prikupio je 28 posto glasova građana koji su izašli na birališta u jednom od slabijih odaziva otkako je u Latviji prije 20 godina uveden višestranački sustav. Taj iznos upadljivo se podudara s postotkom etničkih Rusa na području Latvije, no valja naglasiti i da više od trećine tih Rusa u latvijskoj populaciji do današnjeg dana nema pravo glasa na izborima jer nisu prošli kontroverzne testove latvijskog jezika i povijesti, potrebne za stjecanje punopravnog državljanstva.

Ruska manjina u Latviji već godinama prosvjeduje zbog šikaniranja i statusa građana drugog reda, dok istovremeno vlasti provode reviziju povijesti u kojoj ne samo da se Sovjete proglašava okupatorima u 2. svjetskom ratu, nego se u zemlji organiziraju marševi u čast latvijskih SS trupa koje su tada ratovale na strani Hitlerove Njemačke.

Proboj proruske stranke dogodio se u vremenima socijalne depresije u Latviji, koja je u europskom kontekstu pretrpjela neke od najtežih posljedica globalne recesije. Poput Hrvatske, i Latvija je dužnički ovisnik o MMF-ovim zajmovima te je suočena s nizom skandala vezanim uz lokalnu političko-ekonomsku oligarhiju. Kada je latvijski parlament ljetos odbio provesti istragu niza korupcijskih slučajeva, predsjednik države Valdis Zatlers raspustio ga je pa su raspisani izbori.

Zasad se ne čini realnim da će Centar harmonije i njegov predsjednik, 35-godišnji Nils Ušakovs (etnički Latvijac i aktualni gradonačelnik glavnog grada Rige) u postizbornom koaliranju sa strankama desnog centra dohvatiti premijersku poziciju. No analitičari pretpostavljaju da se nova vlada neće moći sastaviti bez te stranke. Neki desničarski izborni gubitnici već presvlače košulje ograđujući se od dojučerašnjih komentara da za Centar harmonije glasuju 'kolonizatori'.

Analitičari se ograđuju od prognoza kako će se ti procesi odraziti na vanjsku politiku Latvije. Jedan od glavnih izazova za novu vladu bit će integracija ruske manjine u društvo. Pitanje je hoće li ona biti izvedena tako da će se ruski vratiti kao drugi službeni jezik. Za razliku od Ukrajine, koja je ideološki i donekle etnički raspolućena na zapadni i istočni dio, u Latviji 'sovjetski doseljenici' i njihovi potomci žive raštrkani u najvećim gradovima. Relativna pobjeda Centra harmonije mogla bi značiti i lobiranje za neke ruske poslovne interese – primjerice, za gradnju nuklearke kod Kalinjingrada, što bi značilo odustajanje od litavsko-latvijskog projekta nuklearke u Visaginasu (Litva), a to je projekt koji je trebala sponzorirati Europska unija.

Komentator Al Jazeere Janis Domburs upozorava da drugi pol političkog spektra u Latviji čini Nacionalna alijansa koja smatra da bi etnički Latvijci trebali uživati primat pred ostalim građanima, a čiji članovi sudjeluju na nacističkim marševima latvijske legije Waffen SS. Ono, međutim, u čemu se oba pola slažu, i što bi možda mogla biti dobitna kombinacija za budućnost zemlje, jest to da bi se trebala uvesti progresivna stopa poreza na dohodak da bi se prevratio proces u kojem tajkuni gomilaju strahovita bogatstva na račun eksploatiranih, pokradenih i izigranih građana koji se, eto, iz nekog razloga i dalje uživljavaju u stare borbe nad davno zatrpanim rovovima istočnog fronta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još