Svijet FINANCIJSKI POTRES

Francuska raspravlja o nacionalizaciji banaka

Dan prije neslužbenih predviđanja, agencija Moody's spustila je ocjenu francuskim bankama Société Généraleu i Crédit Agricoleu, a treća velika banka, BNP Paribas, ostala je pod tzv. negativnim nadzorom. Samo dva dana nakon što su sve tri financijske ustanove doživjele značajan pad vrijednosti, da bi se potom nakratko stabilizirale, odluka o snižavanju ocjene zasad ipak ima više simboličko djelovanje. Naime, njihove vrijednosti na pariškoj burzi nisu danas pokazale nikakav alarmantni pad

No financijsko tržište pokazuje uglavnom znakove jakog fluktuiranja vrijednosti te reagira impulzivno pod jakim utjecajem političkih glasina koje se smjenjuju na burzama. Jedna od zvučnijih glasina s početka tjedna bila je ona da se delegacija iz Pekinga našla s talijanskim ministrom financija u vezi mogućeg otkupljivanja javnog duga Italije, čime bi se bitno doprinijelo stabilnosti eurozone.

Kada se pokazalo da je glasina napuhana, pad vrijednosti osjetio se na svim bitnim europskim burzama. Jednako tako, glasine o ulasku zemalja BRIC na područje eurozone pokazale su se neistinama. Tržište stoga djeluje veoma nestabilno, čak i 'neurotično', kako su se neki analitičari izrazili, te i najmanja. Poluslužbena informacija o novom priljevu kapitala ili o državnoj intervenciji izaziva domino efekt.

Kao mogući izlazak iz bankarske krize navodi se često argument o nacionalizaciji banaka, koji bi potom imao i stabilni efekt na čitavu eurozonu. Naime, kako tvrdi ekonomist Philippe Brossard u Le Mondeu, banka je odveć ozbiljna ustanova da bi se njezino upravljanje prepustilo samo bankarima.

Među razlozima koje naveo jest onaj o nužnom povratku ekonomskoj stabilnosti u kojoj država ne može biti jamac zajmova da bi banke potom posve neovisno djelovale na svjetskom tržištu i preuzimale goleme rizike.

Dokapitalizacija banaka od države morala bi se odražavati u utjecaju na upravljanje kapitalom, posebice na domaćem tržištu, gdje država može najsnažnije djelovati. Potom, država bi morala naučiti bolje upravljati vlastitim dugovima i dugoročno znati izvući korist od vlastitih dionica.

Kroz državnu kontrolu djelovalo bi se na ekstravagantne bonuse upravljačkog kadra te na ograničavanje perimetra spekulativnih djelatnosti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još