Svijet GOSPODARSKO VIJEĆE

EU je šansa za pripremljene

Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tržište EU-a postaje unutrašnje za poduzetnike iz Hrvatske što im otvara brojne šanse, ali samo ako se dobro pripreme i upoznaju s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji, rečeno je na tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb posvećenoj uvjetima poslovanja u EU-u.

Tržište EU-a je prema kriteriju broja stanovnika i BDP-a prema paritetu kupovne moći 190 puta veće od Hrvatskog, a to je fantastična prilika za dobro pripremljene poduzetnike, rekla je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec.

Ona međutim upozorava da ulaskom u EU Hrvatska napušta svoj carinski sustav i carinske kvote kao i ugovore o slobodnoj trgovini s drugim zemljama. Pored toga, najveći dio kontrole državnih potpora nakon 1. srpnja 2013., izvjesnog datuma ulaska Hrvatske u EU, prelazi u nadležnost Europske komisije.

Sve to, po njezinom mišljenju, može utjecati na položaj hrvatskih poduzetnika pa oni već danas moraju analizirati kakav je odnos EU-a u području ekonomske razmjene primjerice sa Srbijom, BiH, Turskom i drugim zemljama bitnim za Hrvatsku.

Hrvatska će, naime, naglašava Spevec, u odnosu s tim zemljama morati poslovati u skladu s ugovorima koje s njima ima EU i neće moći sklapati posebne trgovinske ugovore jer bi to bilo kršenje propisa EU.

Hrvatske interese unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugih foruma zastupat će Europska komisija, a na Hrvatskoj je zadatak utjecati na uklapanje hrvatskih interesa u europske, kaže Spevec.

U području ekonomske politike, hrvatske poduzetnike nakon ulaska u EU očekuju odredbe o maksimalnom roku plaćanja komercijalnih transakcija od 30 dana te mogućnost da njihova potraživanja "utjeruju" njihova udruženja, kaže Spevec.

No, Siniša Petrović, stručnjak za trgovačko pravo i pravo društava, upozorava da domaći poduzetnici već sada imaju mogućnost potraživanja dugovanja u roku 30 dana, prema Zakonu o obveznim odnosima, ali da tu mogućnost uopće ne koriste iz straha od reakcije, u pravilu većih i moćnijih dužnika.

Petrović kaže da će hrvatski poduzetnici u EU-u imati pravo poslovnog nastana na teritoriju cijelog zajedničkog tržišta odnosno pravo poslovanja u bilo kojoj zemlji unije kao i domicilne tvrtke.

Međutim, moraju računati i na konkurenciju na domaćem tržištu, uz apsolutnu zabranu bilo kakve diskriminacije stranih poduzetnika, upozorava Petrović.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sanda Švaljek govorila je o javno privatnom partnerstvu (JPP) kojemu, prema njezinim riječima, raste popularnost u vremenu proračunskih i fiskalnih ograničenja, pa se sve više projekata koji su na teritoriju EU-a bili tradicionalno domena javnog sektora, izvodi po načelu JPP-a.

Govoreći o JPP u Hrvatskoj, Švaljek je kazala da je bitna politička volja ali i općenito stabilnost zemlje te sposobnost države u privlačenju inozemnih investicija. Uz to, kaže, nužni su transparentni postupci nabave.

Švaljek drži da Hrvatska najprije treba izraditi potrebnu infrastrukturu za JPP pa tek onda ići u takve projekte, prije svega za velike infrastrukturne objekte.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još