Svijet SRPSKI POREZ

Kazne za vlasnike zatvorenih i ružnih hotela

Vlasnicima hotela u centrima srpskih gradova prijete kazne od dva milijuna eura ako do lipnja 2013. njihovi objekti ne budu imali odgovarajući sadržaj ili ako nastave nagrđivati okolicu. To je duh nove uredbe vlade Srbije koju u susjedstvu već zovu 'porez na ružnoću'. U središtima većih srpskih gradova nije neobično vidjeti oronula zdanja nekad elitnih hotela

U Beogradu, primjerice, na samoj obali Dunava još se mogu vidjeti posljedice NATO-ovog bombardiranja 1999. na hotelu Jugoslavija, iako u omanjem dijelu srušenog hotela koji nosi ime srušene države funkcionira ekskluzivni kazino.

Taj hotel je inače, za više od 30 milijuna eura prodan kompaniji Alpe Adria Hotels, koja se obavezala obnovljen hotel jednog dana predati lancu Kempinski.

Također, u starom dijelu Beograda, vjetar puše kroz 'kostur’' poluobnovljenog hotela Metropol. Nekad jednog od najelitnijih beogradskih hotela je 2006. otkupila grčka obitelj Daskalantonakis i uključila ga u svoj lanac Greek Hotels.

Slično je i u drugim većim gradovima. Umjesto punih hotela, na dobrim lokacijama Novog Sada, Kragujevca, Niša... danas su ruinirane zgrade. Slično tome, i na prvorazrednim turističkim destinacijama, poput Dunavske Đerdapske klisure u istočnoj Srbiji, također se mogu vidjeti zapušteni i zaključani hoteli.

U srpskoj administraciji kažu da su uredbom u ruke stavili oružje kojim se lokalne samouprave mogu boriti protiv vlasnika centralnih gradskih ruina.

Ako žele primorati vlasnika da izgradi objekt dostojan njihova okoliša, moraju predložiti vladi na odobrenje tlocrt u kojem se vidi koje su to gradske zone u kojima bi se 'porez na ružnoću' primijenio. Ako se centralna administracija složi s prijedlogom, prelazit će se na određivanje kategorije hotela.

Unutar pojedinih zona moraju se poštivati određene razine luksuza. Primjerice, obnovljeni hotel ne smije biti niže kategorije nego prije zatvaranja, a graditeljima novih hotela, ovisno o veličini, određuje se koje kategorije mogu biti, pri čemu je opće pravilo da veći hoteli moraju biti više kategorije.

'Lokacija je neobnovljiv resurs i jednom se troši. Ako je takva priroda lokacija, onda se prema njoj tako moramo i odnositi. Ako je uludo potrošimo, onda uskraćujemo okruženju priliku da radi i zarađuje', kazao je za tportal Goran Petković, državni tajnik za Turizam u ministarstvu ekonomije.

Branko Krivokapić, direktor Udruženja hotelijera i restoratera Srbije Hores, izjavio je za beogradski B92 da je uredba potrebna, ali i da se s njezinim donošenjem zakasnilo.

'Davno smo ušli u tranziciju, tvrtke su kupile hotele i sada drže dobre lokacije u centru grada, a ništa ne rade. To je greška i države jer je omogućeno da se hoteli prodaju kao nekretnine, a ne kao biznis, to jest s funkcijom i ljudima.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još