Svijet KRITIKE AMERIČKIH AKTIVISTA

Obama uništava građanska prava i slobode

Američki aktivisti za ljudska prava razočarani su administracijom predsjednika Baracka Obame jer je još na snazi većina ograničenja koje je nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. godine uveo Obamin prethodnik George W. Bush

Zavjetujući se biračima u siječnju 2009, kada je službeno preuzeo predsjedništvo, Obama je obećao da će u roku od godinu dana staviti ključ u bravu zatvora u Guantanamo Bayu na Kubi. U međuvremenu, Obama je naredio obustavu mučenja zatvorenika tzv. metodom waterboarding, no zatvor u Guantanamu i dalje je otvoren. Osim toga, gotovo cijeli Bushev antiteroristički paket – od zakona o patriotizmu do pojačanog nadzora građana – još uvijek je netaknut. Mjere koje su nekoć mogle vrijediti samo u izvanrednim okolnostima sada se konsolidiraju, piše britanski Guardian.

'Nije mi se sviđalo ni kada su kršenja ljudskih prava bila privremena, ali sada, zbog toga što se Obama ne protivi promjenama, ona postaju stalne u okvirima našeg zakonodavstva', upozorava Michael Ratner, počasni predsjednik Centra za ustavna prava (CCR), koji se bori za građanska prava u SAD-u još od kampanja iz šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Ratner, koji je bio u malobrojnoj skupini prvih branitelja zatočenika u Guantanamu, kaže da je Obama prokockao šansu da zatvori taj zloglasni zatvor na Kubi. Utamničenje na neograničeno razdoblje, ograničenja u pravu na suđenje, izručenje zatvorenika trećim zemljama u kojima je legalizirano mučenje – sve to nastavlja se pod Obaminom administracijom, upozorava Ratner.

'Sve restrikcije uhođenja i špijuniranja u režiji vlade, za koje smo se borili i pobijedili u sedamdesetima, sada su izgubljene. Vratili smo se na početak. Nema ograničenja za FBI, nema nijednog ograničenja. Oni osobito ciljaju na muslimane. Vjersko opredjeljenje postalo je ključni kriterij za uhođenje', dodaje Ratner.

Obama iznevjerio muslimane

Na zidu u sjedištu Vijeća američko-islamskih odnosa, vodeće organizacije za građanska prava muslimana u SAD-u, ističe se uokvirena fotografija bosonogog američkog predsjednika za vrijeme posjeta džamiji. Na slici nije Barack Obama, već je to George W. Bush, koji je posjetio Islamski centar u Washingtonu u tjednu nakon 11. rujna 2001. da bi podsjetio bijesnu i ustrašenu naciju da 'lice terora' nije u srži islamske vjere, piše Washington Post. 'To je bila ogromna stvar. Njegova izjava i posjet imali su velik utjecaj kod kuće i u svijetu', kaže Nihad Awad, izvršni direktor Centra u Washingtonu. Obama, koji je na početku svog predsjedništva izjavio da će se boriti protiv negativnih stereotipa o islamu 'gdje god se pojave', od tada nije posjetio nijednu džamiju na teritoriju SAD-a.

Michelle Richardson, odvjetnica iz Američke unije za građanske slobode (ACLU) specijalizirana za nacionalnu sigurnost, slaže se s Ratnerom. 'Smatramo da je došlo do velike promjene i da vlada sada daleko više uhodi. Počelo je sa zakonom o patriotizmu koji je olakšao špijuniranje osoba koje nisu osumnjičene ni za što', kaže Richardson.

Prije 11. rujna 2001. američke obavještajne službe prisluškivale su manje od tisuću ljudi, a taj je broj sada nepoznat, dodaje Richardson. Ona tvrdi da je javnost podijeljena na one koji misle da vlada pretjeruje te one koji drže da su mjere opravdane. 'Vlada je odradila dobar posao držeći građane u neprekidnom izvanrednom stanju', kaže. Prema njezinom mišljenju, još je prerano za predviđanje hoće li se promijeniti taj omjer, no jezičac na vagi moglo bi biti to da se građanima počnu uskraćivati poslovi ili materijalna prava ukoliko se nađu na listama osumnjičenih za terorizam.

No Benjamin Wittes iz Instituta za javno pravo Brookings nije uvjeren da je Amerika danas manje slobodna nego što je to bila uoči 11. rujna 2001.

'Nisam uvjeren da smo manje slobodni. Razgovarate li o tome s nekim na ulici izvan Washingtona, gdje se osjećamo izloženijima jer smo na meti, iznenadilo bi me to da se oni osjećaju neslobodnijima', kaže Wittes.

On drži da postoje tri kategorije slobode. Prva zahvaća velik broj ljudi, a jedini takav primjer su pojačane mjere sigurnosti na aerodromima – to nije ograničenje slobode, jer je ljudima i dalje omogućeno korištenje zračnog prometa.

U drugoj kategoriji su osobe koje nemaju američko državljanstvo, što na prosječnog Amerikanca nema nikakvog utjecaja. U toj kategoriji nalazi se Guantanamo.

Treća kategorija odnosi se na špijuniranje. 'Nema sumnje da je došlo do porasta u broju praćenih, no riječ je o znatnom, a ne dramatičnom povećanju... Ono što odskače su neodobrena prisluškivanja koja provodi Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA) i kojima ne znamo broj', kaže Wittes.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još