Svijet JAČANJE ODNOSA

Josipović prema Nesvrstanima Tuđmanovim i Mesićevim stopama

U Beogradu je obilježena jubilarna 50. godišnjica Pokreta nesvrstanih. Premda ova organizacija predstavlja jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha bivše Jugoslavije, Hrvatska danas u Pokretu nesvrstanih ima status promatrača, odnosno ne sudjeluje u radu radnih tijela, već prati tijek rada plenuma ministarskih konferencija i sastanaka na vrhu. Treba li Hrvatska ulaskom u Europsku uniju napustiti Pokret, kao što su to učinile Malta i Cipar kada su postale članice EU-a, ili će jačati pragmatičnu komunikaciju i suradnju sa zemljama članicama Pokreta?

Pokret nesvrstanih, nekoć jedna od tri najmoćnije međunarodne organizacije, danas u borbi za pronalaskom smisla svog postojanja, u Beogradu je proslavila jubilarnu 50. godišnjicu. Jedan od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha bivše Jugoslavije danas je praktički na marginama postojanja. U vrijeme financijske krize i potresa koji su uzdrmali arapski svijet i sa scene maknuli neke od snažnih vođa ovog pokreta, s razlogom se možemo pitati ističe li Pokretu nesvrstanih rok trajanja.

Hrvatska u Pokretu nesvrstanih ima status promatrača, odnosno ne sudjeluje u radu radnih tijela, već prati tijek rada plenuma ministarskih konferencija i sastanaka na vrhu. Ostaje otvoreno pitanje hoće li Hrvatska ulaskom u Europsku uniju napustiti pokret nesvrstanih, kao što su to učinile Malta i Cipar kada su postale članice EU-a, ili će jačati pragmatičnu komunikaciju i suradnju sa zemljama članicama Pokreta.

Povjesničar Tvrtko Jakovina je u razgovoru za tportal rekao da Hrvatska definitivno nije iskoristila svoj potencijal u Pokretu nesvrstanih.

'Ono što RH mora razumjeti jest da će i sada, nakon završetka pregovora s EU, i dalje postojati svijet, i dalje će postojati vanjska politika. Ulaskom u EU horizonti ne završavaju. Svijet je i dalje tu, on se mijenja, i mijenja se brzo. Paralelno s tim raste i konkurencija', naglašava Jakovina.

'Taj svijet je nekada bio siromašan i nerazvijen, sada više nije. S druge strane, pozicija Hrvatske danas je nepovoljnija nego prije', dodaje Jakovina.

Jakovina upozorava kako je prisutan 'latentni rasizam', da smo bolji, što je apsurdno.

'Svijet izvan moramo prevladati na način da budemo što aktivniji u njemu. Kartu Pokreta nesvrstanih iskoristili smo za ulazak u Vijeće sigurnosti, ovu kartu mogli bismo koristiti i dalje. To bi bio hrvatski specifikum!', zaključio je Jakovina.

I predsjednik Republike Ivo Josipović podržava komunikaciju sa suvremenim Pokretom nesvrstanih.

'Republika Hrvatska treba prijatelje i partnere u cijelom svijetu', naglasio je još u svom inauguracijskom govoru Josipović.

'Premda je nestankom blokovskih podjela Pokret nesvrstanih izgubio svoj prvotni smisao postojanja, suvremeni Pokret nesvrstanih okuplja značajan broj zemalja oko zajedničkih izazova razvoja u uvjetima globalizacije. Hrvatska nazočnost u promatračkom statusu izraz je interesa za te teme, kao i značajna prilika za uspostavu pragmatične komunikacije, odnosno jačanje odnosa sa zemljama članicama', smatra predsjednik Josipović, koji ovakvim stavom prema ovoj organizaciji nastavlja stopama svojih prethodnika Tuđmana i Mesića.

Isto mišljenje dijeli i Vlada. Iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija poručili su kako Republika Hrvatska razvija odnose sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih u kojem ima status promatrača, a sudjelovanjem na raznovrsnim međunarodnim i regionalnim skupovima, kao i na sastancima Pokreta nesvrstanih, daje se dodatni doprinos boljem međusobnom razumijevanju između država te jačanju političke, gospodarske i multilateralne suradnje po brojnim pitanjima od globalne važnosti.

'Sudjelovanjem na navedenim sastancima Republici Hrvatskoj se također omogućuje i održavanje brojnih bilateralnih razgovora i kontakata te uspostavljanje čvršćih diplomatskih odnosa, što doprinosi promicanju hrvatskih interesa u međunarodnim organizacijama. Navedeni pristup komplementaran je s budućim hrvatskim članstvom u Europskoj uniji i sudjelovanjem u sukreiranju i provođenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije', naglašavaju iz MVPEI-ja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još