REAKCIJE U FRANCUSKOJ

Sarkozy je pokleknuo pred Merkel

19.08.2011 u 07:00

Bionic
Reading

Praktički jedino rješenje za rješavanje krize eurozone, stvaranje euroobveznica, ideja za koju se zalagao francuski predsjednik, ostala je čamiti pod tepihom na susretu Sarkozy - Merkel prije dva dana. Impotencija, kapitulacija, ogroman korak unazad, tek su neki od atributa s kojima su francuski socijalisti počastili Sarkozyja, zaboravljajući, međutim, da u vodećem dvojcu EU-a postoji primat

Prošao je još jedan rendezvous dvaju ključnih europskih čelnika, i sve što su se dogovorili je da će se dalje dogovarati. Pao je prijedlog o zajedničkoj europskoj ekonomskoj vladi i porezu na financijske transakcije, no jedine inicijative koje bi mogle vratiti povjerenje investitora u EU, proširenje budžeta eurospkog fonda za financijsku stabilnosti (na 440 milijardi eura) i uvođenje euroobveznica (što konkretno znači da bogate zemlje EU garantiraju za dugove neplatiša), ostale su izvan rasprave. Imajući u vidu da je Sarkozy nedvosmisleni pobornik obaju ideja, zaključak je očit – Angeli Merkel je u ovom trenutku draže zadržati povjerenje birača (Nijemci su sve nestrpljiviji sa spašavanjem posrnulih ekonomija Juga) , nego povjerenje kreditora.

U Francuskoj, reakcije su više manje predvidljive. Nacionalni front Marine Le Pen ne samo da je podržao činjenicu da je veća fiskalna unija i tema izdavanja euroobveznica ostala izvan rasprave, nego bi najradije vidjeli Francusku izvan eurozone. Radikalna stranka Jean-Louisa Borlooa, tijesno povezana sa Sarkozyjevim UMP-om također je pozdravila ishod susreta. Socijalisti su pak podigli graju o impotentnom i nazadnjačkom predsjedniku.

Le Point prenosi izjavu Francoisa Hollandea, najizglednijeg socijalističkog kandidata za predsjedničke izbore iduće godine: 'Francuski je predsjednik ustuknuo pred Angelom Merkel u svim nužnim stvarima koje su potrebne za bitku protiv financijskih spekulacija. Doduše, učinio je mali korak prema uspostavi ekonomske vlade eurozone.' Dodatno, Hollande je obećao ubrzavanje implementacije oporezivanja financijskih transakcija (druga inicijativa sa susreta Sarkozy - Merkel) ako dođe na vlast iduće godine.

Iz socijalističkog tabora mogle su se čuti analogne kritike. 'Sarkozy je pokleknuo', 'Priznao je da je impotentan', 'Sjedi na njemačkim koferima', 'Susret je pad Francuske', da nabrojimo neke. Jasno, solidarnost je jedno od fundamentalnih načela svake socijalističke ideologije te je ideja da za sumu europskih dugova skupno odgovaraju sve članice, najnormalnija ekonomska strategija francuske Socijalističke partije, no u ovoj situaciji, draga je i Sarkozyju. Problem je drugdje – Njemačka ne želi postati jamac za manje disciplinirane zemlje. Baš kao ni ostatak jakih sjevernih ekonomija poput Nizozemske ili Danske.

No drugog izlaza za Europu, čini se, nema. Koliko god bila bolna politička odluka o izdavanju euroobveznica u Berlinu. Bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors u intervjuu za belgijski Le Soir najavljuje skori krah eurozone ako se jamstvo za europske dugove ravnomjerno ne raspodijeli po svih 27 članica. 'Otvorimo oči, euro i Europa su na rubu ponora. I kako ne bi pala, izbor je očit: ili će članice prihvatiti pojačanu ekonomsku suradnju ili će dati Uniji dodatna ovlaštenja. Dugovi moraju postati uzajamni, to je jedini način da se ugasi požar i vrati osjećaj zajedništva', upozorava Delors. Ekonomski uspjeh Europe, prema nekadašnjem čelnom povjereniku, sastoji se od trojstva stimulirajuće konkurencije, suradnje koja osnažuje i solidarnosti koja ujedinjuje.

Le Monde jednako tako zaključuje očito – o jedinom lijeku za rješavanje krize, na sastanku Sarkozy - Merkel nije bilo ni riječi. Investitori nisu dobili nijedan razlog za učvršćenje povjerenja, osim jalovih političkih eksklamacija kako obje zemlje stoje čvrsto iza eura. Allan Juppe, francuski ministar vanjski poslova, na svom blogu pokušava vidjeti zračak svjetla u nedovoljno radikalnim inicijativama. Tako piše: 'Ideja euroobveznica zanimljiva je, no za nju treba raditi. Biti će to kulminacija napretka koji tek treba biti učinjen – produbljivanje fiskalne, ekonomske i proračunske unije europskih zemalja. Ne stavljajte kola ispred konja.'

Računica je za Njemačku vrlo jasna. Trenutačno zemlja posuđuje novac po kamati od 2,62 posto. Grčka, posuđuje za skoro 15. Uvođenje euroobveznica značilo bi da zemlje EU-a posuđuju po prosječnoj kamatnoj stopi svih članica, što bi drastično oštetilo uspješne i išlo na ruku problematičnima. Politička volja za takvo što još se ni izdaleka ne nazire.