Svijet 50.GODIŠNJICA IZGRADNJE

'Berlinski zid je bio i ostaje sramota '

Zvona svih berlinskih crkava oglasila su se u subotu u podne, a vlakovi podzemne željeznice zaustavili su se na minutu, u znak sjećanja na sve koji su smrtno stradali pokušavši prijeći Berlinski zid, koji se počeo graditi na današnji dan prije 50 godina

U povodu komemorativne svečanosti održane u znak sjećanja na početak gradnje Berlinskog zida državne su zastave spuštene na pola koplja na vrhu zgrade Reichstaga. Zid, čija je gradnja počela 13. kolovoza 1961., do 9 studenoga 1989. značio je razdvajanje stanovništva istočnog i zapadnog dijela grada.

Samo nekoliko metara od sjedišta njemačkog parlamenta postavljen je niz bijelih križeva s imenima, datumima i cvijećem koje podsjeća na žrtve koje su bezuspješno pokušale prijeći zid što ga stanovnici Berlina nazivaju i 'Zidom srama'.

U noći na nedjelju 13. kolovoza 1961., desetak tisuća istočno-njemačkih vojnika je, u skladu s naredbom Waltera Ulbrichta, predsjednika Demokratske Republike Njemačke, prionulo izgradnji 155 km dugog zida koji je grad podijelio na pola. Pedeset godina nakon izgradnje zida, Berlin pokušava sačuvati posljednje ostatke te tmurne stranice njemačke povijesti. Od 155 km preostala su samo tri 3 km zida koja vlast želi zaštititi kao baštinu, udovoljavajući na taj način znatiželji turista nove generacije.

Skriveni u automobilima, uz pomoć tunela ili preskačući ograde, stanovnici istočnog dijela Berlina pokušavali su iz godine u godinu prijeći na njegovu zapadnu stranu. Povjesničari smatraju da ih je u pokušaju bijega od istočnonjemačkog režima život izgubilo između 600 i 700.

No nisu samo smrtno stradali ili oni koji su završili u zatvorima zbog pokušaja bijega 'žrtve Berlinskog zida', podsjetio je njemački predsjednik Christian Wulff tijekom komemoracije u subotu. 'Uz njih, milijuni ljudi morali su se odreći dotadašnjeg načina života', kazao je. U DDR-u je tada je živjelo oko 19 milijuna stanovnika.

No 'pad zida 1989. dokaz je da je sloboda neuništiva. Nijedan zid dugoročno ne odolijeva želji za slobodom', kazao je njemački predsjednik. U komemoraciji su, uz njega sudjelovali njemačka kancelarka Angela Merkeel i gradonačelnik Berlina Klaus Wowereit. 'Zid je bio i ostaje sramota i to treba jasno kazati', rekao je Wowereit pred više tisuća okupljenih građana.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još