Svijet POLITIČKA KRIZA U SLOVENIJI

Pahor ne isključuje prijevremene izbore

Slovenski premijer Borut Pahor u razgovoru za mariborski dnevni list 'Večer' od petka sugerirao je kako ne isključuje mogućnost prijevremenih izbora, ali je naglasio kako Slovenija u situaciji nove ekonomske krize i nestabilnosti u eurozoni ne bi smjela biti dovedena u situaciju bez vlade s punim mandatom

'Među političkom klasom mora doći do dogovora kako na prijevremenim izborima izabrati novu vladu, a da u međuvremenu ne dođe do ne baš korisne blokade u odlučivanju', rekao je Pahor. 'Ne smije nam se dogoditi ono što se dogodilo u jesen 2008. godine, kad je većina svijeta klizila u recesiju, a kod nas (tijekom predizborne kampanje) političari su se nadmetali u izjavama tko će osigurati veći socijalni i gospodarski napredak', rekao je Pahor. On je naglasio da Slovenija u sadašnjim međunarodnim okolnostima ne smije riskirati političku krizu.

'Politička kriza u sadašnjim okolnostima bila bi nepotreban luksuz koji si Slovenija ne može priuštiti', rekao je Pahor koji već nekoliko mjeseci vodi manjinsku vladu sa samo 33 glasa potpore u parlamentu koji čini 90 zastupnika.

Iz vlade je zbog potencijalne korupcijske afere u srijedu neopozivo odstupila i ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, inače predsjednica Liberalnih demokrata (LDS) koji su glavni Pahorovi koalicijski partneri u vladi.

Budući da Pahora čeka biranje pet novih ministara u vladi na jesenskom zasjedanju parlamenta koji mora izabrati i novog predsjednika, te budući da je upitno i usvajanje proračunskog rebalansa koji je Pahor ocijenio bitnim za održavanje slovenske pozicije u eurozoni nakon neuspjeha da provede mirovinsku reformu, većina slovenskih promatrača navodi kako bi premijer trebao realistično pristati na zahtjev opozicije da se krajem ove godine održe prijevremeni izbori i dobije nova vlada.

Slovenski premijer pojasnio je da je sadašnja vlada naklonjena strukturnim reformama koje bi morao podržati i svaki onaj koji namjerava doći na vlast nakon sljedećih izbora, kako bi Slovenija ostala u 'valutnoj zoni' sa Njemačkom i Francuskom, vodećim članicama EU-a u Europskoj monetarnoj uniji, u kojima, za razliku od perifernih članica, nema velikih rizika zbog zaduženosti i proračunskih deficita, te u kojima se zbog reformi ipak bilježi ekonomski rast.

U suprotnom, naveo je Pahor, Sloveniji prijeti najprije stagnacija, a onda pad u odnosu na dosada postignuti stupanj razvitka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još