Svijet UPOZORENJE WASHINGTONU

Moody's: SAD-u potrebni dodatni rezovi!

Agencija Moody's ponovila je u ponedjeljak upozorenje da bi mogla sniziti rejting SAD-a prije 2013. u slučaju znatno pogoršanih fiskalnih ili gospodarskih prognoza. U Moody'su napominju da će njihova odluka od 2. kolovoza o potvrđivanju važećeg američkog rejtinga ostati na snazi pod uvjetom da Washington dodatno sreže potrošnju

U Moody'su napominju da Sjedinjene Države čeka težak posao smišljanja dodatnih mjera za smanjenje deficita kako bi zadržale rejting AAA. Ističu ipak da bi zastupnici u Kongresu mogli postići novi sporazum o zaduživanju prije 2013.

U petak je konkurentska agencija Standard & Poor's snizila rejting SAD-a s 'AAA' na 'AA+'.

Financijska tržišta reagirala su turbulentno. Protekli petak dogodio se jedan od najvećih padova na azijskim burzama posljednjih godina. Imale su gubitak između 4 i 5 posto, no danas je on samo 3 posto. Investitori su zabrinuti, ne toliko zbog pada kreditnog rejtinga SAD-a, koliko zbog slabljenja američkog i europskog gospodarstava, rekao je Francis Lun iz Lycean Holdingsa.

Tržište očito previše ne vjeruje čelnicima industrijski najrazvijeniih zemalja svijeta G-7 da će poduzeti sve mjere za održanje globalne financijske stabilnosti.

I Europa u padu

Ta razliku od azijskih indeksa i Crobexa, koji je u ponedjeljak ujutro potonuo više od četiri posto, situacija na europskim burzama rano ujutro bila je znatno bolja, no tijekom dana krenulo je nizbrdo: londonski FTSE 100 pao je 0,1 posto, a pariški CAC 40 sunovratio se sa 1 u prvom satu trgovanja na 0,1 posto. Frankfurtski DAX pao je za 0,7 posto.

Na europske burze inicijalno je utjecala sinoćnja odluka Europske središnje banke (ECB) da otkupi talijanske i španjolske državne obveznice kako bi smirila stanje u eurozoni.

Nakon neuobičajene konferencije u nedjelju navečer, ECB je pozdravio najave novih mjera smanjivanja proračunskih manjkova i gospodarskih reformi Italije i Španjolske, kao i obećanje Francuske i Njemačke da će fond za spas posrnulih članica eurozone preuzeti odgovornost za kupnju obveznica kad postane operativan, vjerojatno u listopadu.

'Na temelju prethodnih ocjena, ECB će aktivno primjenjivati svoj program vezan uz tržišta obveznica', navodi se u priopćenju ECB-a.

U priopćenju se ne navodi eksplicitno da će program uključivati kupnju španjolskih i talijanskih dužničkih papira, već samo činjenica da su prošlotjedne kupnje bile ograničene na irske i portugalske papire, što je prinose po talijanskim i španjolskim 10-godišnjim obveznicama podiglo na najviše razine u zadnjih 14 godina.

Kako bi opravdala kupnju obveznica, kojoj su se do prošloga četvrtka protivili njemački, nizozemski i luksemburški predstavnici u 23-članom vijeću ECB-a, u bančinu priopćenju se navodi da je taj potez 'dizajniran kako bi pomogao obnoviti bolju transmisiju naših monetarnih odluka, uzimajući u obzir disfunkcionalne tržišne segmente i tako osigurati cjenovnu stabilnost u eurozoni'.

ECB je već otkupio oko 76 milijardi eura vrijednih obveznica Grčke, Irske i Portugala, uglavnom prošle godine. Od siječnja Banka nije bila aktivna na tržištu obveznica.

Kritičari smatraju da će takva intervencija donijeti tek privremeno olakšanje na tržištima obveznica, te da ona ni jednu od spomenutih država neće spasiti od traženja međunarodne pomoći. Stabiliziranje cijena talijanskih i španjolskih obveznica zahtijevalo bi daleko masivnije kupnje, kažu kritičari.

Analitičari RBS-a ocjenjuju da bi početna reakcija tržišta na intervenciju ECB-a mogla biti smanjivanje trenutne razlike između prinosa (cijene zaduživanja) po talijanskim i španjolskim obveznicama u odnosu na sigurne njemačke obveznice s trenutnih oko 400 na ispod 200 baznih bodova. No, to bi moglo biti kratkoga vijeka.

'Bez garancija da će ECB intervenirati na tržištu kroz dulje vremensko razdoblje, početno spuštanje prinosa izgledat će investitorima kao prilika za izlazak po znatno boljim cijenama. Tijekom vremena će nastavak pritiska na prodaju prisiliti ECB i europski stabilizacijski fond za pomoć posrnulim članicama eurozone da preuzmu otprilike polovinu talijanskog i španjolskog duga kojim se trguje, ili oko 850 milijardi eura', kažu analitičari RBS-a.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još