Svijet UZ SVJETSKI DAN VODA

Nestašica vode uništava svjetsko gospodarstvo

Klimatske promjene i rast broja stanovnika na Zemlji mogle bi idućih desetljeća ozbiljno ugroziti zalihe, a suše koje prijete plavome planetu golema su opasnost za svjetsko gospodarstvo bilo da je riječ o uzgoju pamuka ili tvornicama koje proizvode računalne čipove

ZAGREB - -- U 21. stoljeću temperature bi mogle porasti od 1,1 do 6,4 Celzijeva stupnja, a razina mora od 18 cm do 59 cm, upozorio je Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC).

Model simulacija klimatskih promjena za 21. stoljeće pokazuje porast oborina na visokim zemljopisnim širinama i u tropskim područjima, a ujedno smanjenje kiša u suptropskim područjima. Zagrijavanje u zapadnom planinskom području Sjedinjenih Američkih Država pridonijet će, po predviđanjima, smanjenju snježnih oborina i povećanju zimskih poplava, te smanjenju količina vode ljeti, a pojačat će se i borba za izvore vode. Takvo stanje negativno će se odraziti na proizvodnju žitarica u SAD-u.

U južnoj Europi klimatske će promjene izazvati rast temperatura i suše, smanjiti zalihe vode i hidroenergetski potencijal, pogoditi ljetni turizam i usjeve.

U Latinskoj Americi padat će produktivnost nekih važnih usjeva, a nestanak ledenjaka u Anadama smanjivat će pričuve vode za ljudsku potrošnju.

U Africi će do 2020. problem nestašica vode, izazvan klimatskim promjenama, pogađati 75 do 250 milijuna stanovnika. U nekim zemljama prinosi kultura koje ovise o kišnom režimu mogli bi pasti za 50 posto.

U Aziji će se do 2050. smanjiti zalihe svježe vode u središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu kontinenta, napose u velikim riječnim koritima.

Suša, koja je pogodila Australiju i pridonijela u početku 2009. dosad najsmrtonosnijim požarima, povezana je s klimatskim promjenama. No 2030. problemi s vodom bit će još teži na jugu i istoku Australije.

Porast razine mora može povećati slanost podzemnih voda i voda u estuarijima (potopljena riječna ušća na niskoj morskoj obali). To bi pak teško pogodilo priobalne gradove, primjerice Miami na Floridi, prenosi agencija Reuters podatke UN-ova IPCC-a, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te Pacifičkog instituta za studije razvoja, okoliša i sigurnosti.

Suše će biti sve češće jer će rastom temperatura hlapiti zalihe vode i smanjivati se brže nego će se moći obnavljati prirodnim ciklusom. Veliki gradovi u Kini i Indiji bit će pogođeni sušama jer će se smanjivati ledenjaci na Tibetskoj visoravni.

Za gospodarstvo opasnosti su goleme: od fizičkih nestašica vode do rasta troškova za provedbu propisa o vodi, a tvornicama prijete i sukobi s lokalnim zajednicama zbog vode.

Djelatnosti kojima prijete nestašice vode:

POLJODJELSTVO - Oko 70 posto svjetske vode služi u poljodjelstvu, a u nekim zemljama u razvoju s najbržim prirastom stanovništva taj postotak nadmašuje i brojku 90. Zbog suša u Australiji lani je rekordno porasla cijena riže. Tvrtke koje za proizvodnju trebaju velike količine vode, kao što su mesna industrija i biogoriva, također će biti ugrožene sušom.

PIĆA - Punionice Coca-Cole i PepsiCo izgubile su dopusnice za rad u Kerali u Indiji, a veliki proizvođači pića ne dobivaju zeleno svjetlo za otvaranje novih pogona. I punionicama vode sve je teže dobiti dopusnice za rad u područjima s nestašicom vode. Neki potrošači troše vodu iz vodovoda radi očuvanja okoliša.

VISOKA TEHNOLOGIJA - Više od polovice svjetskih tvornica poluvodiča smješteno je u području Azije-Pacifika, a tu je velika opasnost od nestašica vode. U proizvodnji silicijskih čipova troše se velike količine čiste vode i nekim tvornicama već su se suprotstavile lokalne zajednice.

ELEKTRIČNA ENERGIJA - Suše mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju struje iz hidroelektrana, a riječ je o izvoru energije koji ispušta niske količine stakleničkih plinova. U 2001. suša u Brazilu izazvala je dramatični pad proizvodnje struje.

ODJEĆA - Suše smanjuju poljoprivredne prinose i tako izravno prijete uzgoju pamuka i drugih sirovina za proizvodnju odjeće.

FARMACEUTIKA - Tvrtke su suočene s novim troškovima zbog novih pravilnika o smanjenju količina kemikalija i mikroba u otpadnim vodama.

DRVNA INDUSTRIJA - Suše i rast cijene vode pogađaju industriju papira i celuloze kojima su potrebne velike količine vode.

METALURGIJA I RUDARSTVO - Rudnicima su potrebne velike količine vode i zbog toga se sukobljavaju s lokalnim zajednicama, a za metaloprerađivače se donose novi pravilnici o otpadnim vodama.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još