Svijet ZASAD BEZ DRUGIH DRŽAVA

Dogovoren drugi paket pomoći Grčkoj

Čelnici zemalja članica eurozone postigli su u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, objavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy

'Dogovorili smo se da ćemo podržati novi program za Grčku i zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i dobrovoljnim sudjelovanjem privatnog sektora u potpunosti pokriti potrebu za financiranjem', rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare po završetku summita.

Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao zaustaviti daljnje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njezina duga te produljenje roka otplate zajmova sa sedam i pol na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 posto.

Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.

Smanjivanju grčkog duga pridonijet će i privatni vjerovnici, što je od početka tražila Njemačka. Međutim, sudjelovanje privatnog sektora ograničeno je samo na pomoć Grčkoj, ne i za druge zemlje u poteškoćama.

Privatnom sektoru, bankama, osiguravajućim društvima i investicijskim fondovima, ponuđenu su tri moguće opcije njihova sudjelovanju u paketu pomoći. Svaka od tih opcija predviđa djelomičnu nesposobnost otplate dugova, o čemu se u EU-u dosada kategorički odbijalo razmišljati.

Prva je opcija otkup grčkih državnih obveznica. Europski krizni fond (EFSF) posudio bi novac Grčkoj koja bi ga onda koristila za otkup svojih obveznica po tržišnoj vrijednosti, koja sada iznosi oko polovicu njihove nominalne vrijednosti. Na ovaj način znatno bi se smanjio grčki dug, ali je pitanje hoće li to biti dovoljno jer privatni sektor drži oko 190 od 350 milijardi eura grčkog duga. Prema procjenama analitičara, grčki dug trebao bi se dugoročno smanjiti na 80 posto BDP-a kako bi bio održiv, dok danas iznosi 150 posto BDP-a.

Budući da bi banke u svom slučaju dosta izgubile, vjerojatno bi se pokazala potreba da ih EFSF rekakapitalizira, a bonitetske agencije bi proglasile djelomičnu nesposobnost Grčke da otplaćuje svoje dugove što bi moglo destabilizirati finacijska tržišta, jer sa sobom nosi teško predvidljive rizike za cijeli europski financijski sustav.

Europska središnja banka je ranije najavljivala da u tom slučaju neće prihvaćati grčke obveznice kao jamstvo za kredite grčkim bankama, što bi onda prisililo vlade da novcem poreznih obveznika rekapitaliziraju bankarski sustav u Grčkoj i u drugim zemljama monetarne unije. Međutim, dogovoreno je da EFSF jamči za grčke obveznice i Europska središnja banka ih može prihvatiti kao jamstvo za kredite grčkim bankama.

Druga opcija predviđa da se privatnim investitorima dade određeno vrijeme da zamijene grčke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali dulji rok otplate pri čemu banke traže da nove grčke obveznice imaju najveći mogući kreditni rejting AAA, što bi mogao jamčiti EFSF. I ova opcija vjerojatno uključuje potrebu rekapitalizacije grčkih banaka, a bonitetske agencije bi proglasile djelomičnu nesposobnost otplate duga.

Treća opcija predviđa da privatni investitori dobrovoljno prihvate izloženost grčkom dugu, kupovanjem novih obveznica nakon što postojeće obveznice dospiju na naplatu. I ova opcija također uključuje djelomičnu nesposobnost otplate dugova.

Odbačena je francuska ideja da se uvede posebni porez iz kojeg bi se financirao program pomoći Grčkoj.

Sve donedavno se djelomičnu nesposobnost plaćanja smatralo najgorim mogućim scenarijem, jer bi banke mogle ostati bez novca, što znači da više ne bi mogle kreditirati poduzeća i stanovništvo, a ne isključuje se ni mogućnost da štediše nagrnu na šaltere banaka da podignu svoje ušteđevine što bi dodatno pogoršalo situaciju. Međutim, ako se dug Grčke znatno smanji, predviđa se da bi djelomični bankrot trajao samo nekoliko dana i bonitetske agencije bi povukle proglašenje nenaplativosti dijela grčkih obveznica, budući da bi zbog smanjenja kreditnog opterećenja porasla solventnost zemlje.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još