Svijet VOJNE STRASTI POD POLARNOM KAPOM

Rusi spremaju 'arktičke brigade' u borbi za naftu

Četvrtina svjetskih zaliha nafte ispod Arktičkog oceana isprovocirala je proces koji neugodno podsjeća na novu međunarodnu utrku u naoružavanju. Zemlje dalekog sjevera kao da se natječu koja će doliti više ulja na vatru u borbi za suverenitet nad ledenim područjem oko Sjevernog mora

Prije samo nekoliko dana pisali smo o bahatom nastupu SAD-a na sjednici Arktičkog vijeća, zatim o norveškoj obnovi vojne flote i prebacivanju glavnog stožera iza polarnog kruga. Novi korak već sprema Rusija: ministar obrane Anatolij Serdjukov potvrdio je da Generalni štab planira formirati dvije specijalne arktičke brigade koje bi trebale biti stacionirane nedaleko od granice sa skandinavskim zemljama – u Murmansku, Arhangelsku ili u njihovoj okolici. Vojni stručnjaci govore o 10-12 tisuća potrebnih vojnika.

O tome se šuškalo već godinu dana, a potvrda dolazi u kontekstu u kojem Kanada provodi vojne vježbe na Arktiku, dok SAD šalje nuklearne podmornice u patrolu na granicu s Rusijom. Prema riječima čelnika Ruske mornarice Vladimira Visockog, Arktik je postao zona pojačanog interesa NATO-a, ali i Japana te Kine - zemlje zbog koje Rusija općenito strahuje hoće li u bližoj budućnosti moći zadržati istočni Sibir (rusko stanovništvo tek je jedna desetina kineskog, a Sibir se već desetljećima prazni).

Pretpostavlja se da je pripremanje arktičke vojske za Rusiju povezano s još jednim grandioznim projektom: restauracijom Sjevernog morskog puta uz rusku obalu. Već dulje vrijeme govori se da bi probijanje koridora kroz otapajući led za nekoliko tisuća kilometara smanjilo put od sjeverozapadne Europe do Japana i sjeveroistočne Kine. 'Sevmorput', kako ga zovu Rusi, mogao bi postati važnijim i sigurnosno isplativijim od Sueskog kanala i gusarskog Roga Afrike.

U svrhu Sevmorputa kod Murmanjska obnovljen je i nekad tajni vojno-znanstveni pogon za rad s tuljanima, koji su se pokazali ekstremno inteligentnima (obavljaju niz sigurnosnih funkcija, razumiju dvodimenzionalne znakove-upute na naljepnicama) te uz pravodobnu dresuru mogu biti podmorski čuvari luka, komunikacijskih kanala itd.

Rusija se posljednjih desetljeća zapravo povukla s Arktika, gdje je u sovjetskim vremenima imala oko 200 ledolomaca, a sada ih ima tek 50-ak. Golema granica navodno i nije bila tako dobro štićena kao što bi trebala biti u slučaju da se arktički led otopi i učini tamošnji ocean svjetskim prometnim hitom.

Da bi se Rusija trebala više baviti komercijalnim Sevmorputom, a manje staromodnom militarizacijom Arktika, smatra klimatolog Oleg Anisimov, član znanstvenog tima koji je 2007. godine dobio Nobelovu nagradu za mir upozorivši na ljudsku ulogu u globalnom zatopljenju i predstavivši smjernice za ispravljanje civilizacijskih pogrešaka.

'Nisam stručnjak za vojna pitanja, ali ovo mi se čini više kao politička akcija jer na sjeveru nas se nitko ne sprema napasti. Čak i ako pretpostavimo neki budući konflikt zbog arktičkih resursa, nijednoj zemlji neće pasti našu zemlju napadane na sjeveru nekakvim tenkovskim iskrcavanjem. Danas se ratuje bespilotnim letjelicama, raketama... Ako ćemo govoriti o zaštiti granica na starinski način, s obzirom na dimenzije naše arktičke obale, trebat će u pograničnu službu mobilizirati otprilike polovicu ruskih muškaraca', ilustrira Anisimov.

U užoj borbi za suverenitet nad Arktikom zasad sudjeluje osam država: Kanada, Rusija, SAD, Norveška, Danska, Finska, Švedska i Island. Neke, poput Norveške i Rusije, pokušavaju ostvariti svoje interese kroz UN i Konvenciju o pravu mora, dok SAD taj dokument već godinama odbija ratificirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još