Svijet DOBROVOLJNI SKOK S LITICE

Merkel i Sakorzy u grčkoj verziji 'Thelme i Louise'

  • Autor: S. Srdoč
  • 22.6.2011 10:26:22
  • 22.6.2011 8:00:00

Plan njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja za rješavanje grčke krize, koji uključuje 'dobrovoljno' produljenje rokova dospijeća grčkih državnih obveznica u vlasništvu privatnih ulagača, analitičari su dočekali na nož, prognozirajući propast tog posljednjeg grčevitog pokušaja očuvanja stabilnosti eura i spašavanja eurozone

Sarkozy i Merkel poručili su prošlog petka da bi privatni kreditori trebali dobrovoljno sudjelovati u paketu pomoći Grčkoj, pri čemu bi, rekla je Merkel, u cijelu priču morala biti uključena Europska središnja banka (ECB).

Da je nešto trulo u zamisli dvaju čelnika postalo je jasno već tijekom vikenda, kada su ministri financija EU-a na sastanku u Luksemburgu odbili pružiti drugu tranšu pomoći Grčkoj, u iznosu od 12 milijardi eura. Konačna odluka o sudbini za Grčku presudne tranše odgođena je do 3. srpnja i uvjetovana izglasavanjem strogih mjera štednje u grčkom parlamentu.

BBC piše da je kulminacija uslijedila u nedjelju navečer, kada su se konferencijskim pozivom povezali čelnici zemalja G7 ne bi li saznali više o pokušajima stabiliziranja grčkog problema. Najviše znatiželje iskazao je Tim Geithner, ministar financija SAD-a – američki kapital grca u bespućima grčkih banaka – kojeg je osobito zanimalo što Njemačka i Francuska podrazumijevaju pod frazom 'dobrovoljno' sudjelovanje.

Odgovor koji je primio, tvrdi izvor BBC-ja, bio je posve nejasan. 'Sve je to jako neodređeno i bezoblično', rekao je izvor.

Ideja se činila jednostavnom – kako i kada grčke državne obveznice u posjedu banaka, mirovinskih fondova, osiguravatelja i, po svoj prilici, Europske središnje banke, 'sazru' i dođu na naplatu, navedeni ulagači trebali bi posuditi naplaćeni dug natrag Grčkoj – time bi se smanjio iznos zajmova koji bi vlade eurozone i MMF-a morale dati Grčkoj kako bi osigurali pravodobnu naplatu ranijih dugova. Na taj način, dodatni zajmovi poreznih obveznika eurozone mogli bi se smanjiti za, moguće, 30 milijardi eura.

Takav plan modeliran je na obrisima Bečkog sporazuma, kojim su zajmovima stranih banaka spašena gospodarstva istočnoeuropskih zemalja 2008. godine. No dugovi tih zemalja, njihova struktura ni okolnosti nisu bili ni blizu današnjeg grčkog zaduženja. Koji bi bankar danas odobrio novi zajam Grčkoj, pita BBC, dodajući da svi – osim valjda konklave ministara financija eurozone – uvažavaju činjenicu da je Grčka posudila dvaput više od onog što si može priuštiti.

'Nigdje u svijetu ne postoji bankar, direktor mirovinskog fonda ili osiguravateljske kuće koji bi svojevoljno posudio dodatan novac Grčkoj... Zar to ne bi bio financijski ekvivalent situacije u kojoj oprezno vozite liticom, da biste potom, poput Thelme i Louise, stisnuli gas i poletjeli preko ruba', piše Robert Peston, urednik gospodarske redakcije BBC-ja.

'Istočna Njemica' koja je potopila EU

Uz optimistične prognoze o održivosti grčke ekonomije i eurozone, komentator Financial Timesa Wolfgang Münchau piše da je odluka Angele Merkel da po svaku cijenu spasi Grčku sasvim racionalna, jer bi Njemačka bila golemi gubitnik u slučaju grčkog bankrota. Usto, njemačku ekonomiju osakatio bi i kolaps eurozone. 'Cijeli svijet krivio bi gospođu Merkel. Ona bi otišla u povijest kao 'istočna Njemica' koja je potopila EU', piše Financial Times.

Jedino zbog čega bi se uvelo 'dobrovoljno' sudjelovanje privatnog sektora u izvlačenju Grčke bilo bi izbjegavanje onoga što bi se moglo protumačiti kao bankrot ili prisilno smanjenje vrijednosti grčkog duga, što bi uništilo solventnost grčkih banaka i rezultiralo golemim gubicima francuskih, njemačkih i američkih banaka.

Dobrovoljno sudjelovanje privatnog sektora u izvlačenju Grčke možda se ne naziva restrukturiranjem duga, no ono bi izgledalo upravo tako. Osim toga, agencije za kreditni rejting, kao što je to već učinila agencija Fitch, zamjenu obveznica ili dobrovoljno reprogramiranje duga izjednačile bi s insolventnošću, te dodatno snizile grčki rejting.

'(Plan za) dobrovoljno sudjelovanje u spašavanju Grčke može se doživjeti poput divnog stvorenja, jednoroga financijske pomoći. No to može biti stvarno onoliko koliko je stvaran i jednorog', primjećuje urednik BBC-ja, zaključujući da ministrima eurozone preostaje samo pristajanje na bankrot Grčke ili - ulijevanje dodatnih sredstava europskih poreznih obveznika za održavanje Grčke na životu.

'Bolje nagla nego polagana smrt eura'

Britanski premijer David Cameron žestoko se usprotivio sudjelovanju Velike Britanije u tranši pomoći od 12 milijardi eura za spas Grčke, što će, najavio je, ovog tjedna i osobno priopćiti čelnicima Europske unije na sastanku u Bruxellesu.

'Apsolutno ne vjerujem da bismo trebali (pomoći Grčkoj). Ne vjerujem da hoćemo i čvrsto ću se boriti da to postignem na sastanku Europskog vijeća ovog tjedna', rekao je Cameron na konferenciji u organizaciji lista Times.

Britanska vlada rekla je da nije zatraženo njezino sudjelovanje u posljednjoj tranši, za koju se očekuje da će je financirati samo 17 članica eurozone. No državni tajnik ministarstva financija Mark Hoban rekao je parlamentarcima da će Britanija možda morati sudjelovati u pomoći Grčkoj kroz Međunarodni monetarni fond, gdje je jedan od vodećih dioničara s paketom vrijednim 19,7 milijardi funti.

Grčka kriza iznjedrila je predviđanja o smrti eura. Jack Straw, bivši šef diplomacije Velike Britanije, rekao je da euro 'ne može trajati' i apelirao na ministre da pripreme zemlju na 'alternative' jedinstvenoj europskoj valuti. Vlada mora prepoznati 'promjenu raspoloženja' u Europi, gdje bivši eurofili 'razmišljaju o kraju eura kakvog danas poznajemo', poručio je, dodajući da bi u slučaju kolapsa eura bilo bolje da se to dogodi brzo, umjesto polagane smrti.

Reagirao je zamjenik premijera Nick Clegg, rekavši da 'predviđanje katastrofe' u eurozoni nije u interesu Britanije. 'Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio eurozone, ali naš prosperitet itekako ovisi o eurozoni. Stoga ne mislim da su predviđanja o katastrofi u eurozoni u našem interesu, te ni najmanje ne vjerujem da će ona ostvariti', rekao je Clegg.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još