Svijet EU PARLAMENTARCI

'Incident u Splitu osuđujemo, ali za to nije kriva Hrvatska'

Nasilje prema sudionicima Gay Pridea prošlu subotu u Splitu izolirani je incident, kakav se može dogoditi u svakoj državi članici EU-a i nije pošteno od predstavnika pojedinih članica da zbog toga kritiziraju buduću članicu, ističu u srijedu zastupnici Europskog parlamenta

'Nisam sretan zbog tog incidenta, ali takvih izgreda ima u svim članicama i nije pošteno da predstavnici zemlje u kojoj se stvara negativno ozračje protiv EU-a spriječavaju i kritiziraju ulazak Hrvatske. Treba biti razuman, objektivan i ne zlorabiti ovakve incidente protiv Hrvatske', izjavio je izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda.

Sličnog je mišljenja i zastupnica Doris Pack. 'Takve se stvari događaju. To nije propust Hrvatske nego ljudi koji ne znaju kako se suočiti i ponašati se prema osobama drukčije seksualne orijentacije. Jedino što se može učiniti jest privesti nasilnike i kazniti ih', rekla je Pack.

Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Stella Ronner-Grubačić izjavila je da je nasilje u Splitu najzorniji dokaz da je Hrvatskoj iznimno potreban monitoring sve do ulaska u članstvo i da će njezina zemlja inzistirati na pozornom praćenju ispunjavanja hrvatskih obveza.

Swoboda i Pack sudjelovali su u srijedu u Bruxellesu na konferenciji 'Hrvatska na pragu EU-a', koju su organizirali Trans European Policy Studies Association (TEPSA), Institut za međunarodne odnose i Zaklada Konrad Adenauer, te Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Na konferenciji na kojoj se okupilo stotinjak sudionika bio je i državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković, predstavnica Europske komisije zadužena za kandidatske zemlje Alexandra Cas Granje te mađarski veleposlanik pri EU-u Peter Gyorkos.

Na pitanje kako komentira službene reakcije u Hrvatskoj na to nasilje, Swoboda je rekao da su prema njegovim informacijama i vlada i oporba rekli da se takvo ponašanje ne može tolerirati.

Plenković je rekao da su vlada i predsjednik države osudili taj događaj, da će policija obaviti svoj dio posla te da će Hrvatska učiniti sve da se takvi događaji ne ponove.

Što se tiče monitoringa, odnosno praćenja ispunjavanja hrvatskih obveza od završetka pregovora do ulaska u članstvo, Swoboda i Pack smatraju da je to korisno i za Hrvatsku i za EU.

'Hrvatska je puno napravila na donošenju zakona i sada preostaje njihova provedba, to je ono što će se nadzirati i siguran sam da će Hrvatska to i činiti. Važno je i za javnost u Europi da se to nadzire do ulaska u članstvo, a nakon što Hrvatska postane članicom za nju će vrijediti ista pravila kao i za sve ostale članice', kaže Swoboda.

Doris Pack kaže da europska javnost nije sklona proširenju, što nema veze s Hrvatskom, nego je to odraz pogreške koja je napravljena s preranim primanjem Bugarske i Rumunjske.

'Oprezni smo zbog našeg biračkog tijela, jer nisu svi za proširenje, iako većina podržava Hrvatsku, za puno birača proširenje nije poželjno. Mislim da monitoring nije loš i sumnjam da će itko drugi biti spreman za članstvo koliko je sada Hrvatska', kaže Pack.

Swoboda očekuje da će Europski parlament na jesen temeljito razmotriti ugovor o pristupanju Hrvatske kako bi se uputila snažna poruka nacionalnim parlamentima u zemljama članicama koje će ga trebati ratificirati, da se pitanju proširenja pristupa ozbiljno.

Europski parlament treba dati svoj pristanak na ugovor o pristupanju i Swoboda očekuje da će se to dogoditi negdje u listopadu ili studenome. Tek nakon pristanka Europskog parlamenta i mišljenja Europske komisije, ugovor se može potpisati.

'Mi ćemo brzo, ali temeljito razmatrati pristupni ugovor jer moramo uputiti snažnu poruku nacionalnim parlamentima da to ozbiljno radimo, a ne da napamet dajemo pristanak. Očekujem da će Europski parlament velikom većinom, gotovo jednoglasno, podržati pristupni ugovor kako bismo hrvatskim građanima poručili da ih uskoro želimo u EU-u', rekao je Swoboda.

Ni Swoboda ni Pack ne očekuju veće probleme pri ratifikaciji.

'Nadam se da će sve zemlje ratificirati ugovor o pristupanju, ali ne znam kako će se situacija razvijati u Sloveniji, hoće li doći do promjene vlade. Također u Nizozemskoj vlada nema većinu i mora se oslanjati na potporu jedne stranke koja se protivi svakom mogućem proširenju', rekao je Swoboda, savjetujući hrvatskim predstavnicima da surađuju s predstavnicima parlamentarnih stranaka u Nizozemskoj kako bi pomogli u osiguranju potrebne većine.

Vlada u Nizozemskoj ovisi o potpori Stranke za slobodu (PVV) Geerta Wildersa, koji se protivi Europskoj uniji, njezinu proširenju, dolasku stranaca, a posebice muslimana.

'Nadam se da neće biti prepreka, premda nikad ne možete reći nikad. Ohrabruje to što je slovenski premijer Borut Pahor prošli tjedan rekao (da će Slovenije među prvima ratificirati ugovor), ali nikad ne znate tko će biti na vlasti. Nadam se da će se stranka koja pripada mojoj političkoj obitelji (SDS Janeza Janše), ako bude na vlasti, ponašati korektno i glasovati za', rekla je Doris Pack.

Plenković je rekao da nijedna članica nije najavila mogućnost referenduma o hrvatskom pristupanju, niti postoji obveza raspisivanja referenduma ni u jednoj članici.

Pack i Swoboda nisu se htjeli upuštati u komentare treba li u Hrvatskoj prvo održati referendum o ulasku u EU ili provesti izbore.

'Na vladi je da odluči kada će biti izbori, hrvatski građani ne vole da se ja miješam. Ono što je važno jest da se ta dva pitanja razdvoje, da sve relevantne stranke pozovu na glasovanje za EU, bez obzira na sukobe oko domaćih političkih pitanja', rekao je Swoboda.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još