Svijet OPTIMISTIČNA PUSIĆ

'Očekujem da će Komisija sutra reći da je Hrvatska gotova'

Poruka predsjednika Europske komisije da će Hrvatska u petak 'dobiti dobre vijesti', pri čemu se misli da ćemo tog dana zatvoriti šest godina duge pregovore s Bruxellesom, došla je u vrijeme kada je izaslanstvo Hrvatskog sabora bilo u posjetu nizozemskom parlamentu. Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, vratila se iz Nizozemske optimistična. 'Sutra očekujem pozitivno mišljenje Europske komisije, kao i da će komisija poslati nacrte pregovaračkih stajališta sa stavom: Što se nas tiče, Hrvatska je gotova', izjavila je Pusić

Izaslanstvo Hrvatskog sabora upravo se vratilo iz svog prvog posjeta nizozemskom parlamentu.

'Premda se posjet dogodio u zadnji čas, ovo je bio vrlo važan trenutak', kazala je Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, koja je zajedno s Miloradom Pupovcem, Nevenom Mimicom i Franom Matešićem posjetila nizozemski parlament, gdje su vodili intenzivne razgovore s nizom parlamentarnih dužnosnika, s glasnogovornikom za europska pitanja, predsjednikom senata i članovima odbora za europska pitanja.

'Bila je to vrsta parlamentarnog saslušanja, panel gdje su oni postavljali pitanja oko napretka u Poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima i Poglavlju o tržišnom natjecanju te o ekonomskoj situaciji, slobodi medija i stavu oko mogućeg monitoringa u razdoblju između okončanja pregovora i ulaska Hrvatske u EU', pojasnila je Pusić.
'Formalni datum ulaska u EU Hrvatska još nema, no datum o kojem se govori, i za koji mi se čini da je prihvatljiv svim zemljama članicama, pa i Nizozemskoj, je 1. srpnja 2013, premda to nije formalno rečeno ni potvrđeno', rekla je Pusić.

Pusić je dodala da je haški tužitelj Serge Brammertz poslao pozitivno izvješće o punoj suradnju Vijeću sigurnosti UN-a.

'Sutra bi Europska komisija trebala poslati četiri nacrta zajedničkih pregovaračkih stajališta za četiri poglavlja koja u našim pregovorima još nisu zaključena', rekla je Pusić i dodala da bi poglavlje Ostala pitanja moglo biti posebno zanimljivo jer bi se ondje mogao spominjati monitoring za ispunjavanje obaveza u prvom redu iz poglavlja 23.

Pusić je pojasnila da je posjet bio naročito značajan zbog specifičnog načina odlučivanja u Nizozemskoj.

'Ministri će braniti stav pred parlamentom, koji će na kraju donijeti konačnu odluku o stavu Nizozemske. Bio je to zadnji čas za stupanje u kontakt s nizozemskim kolegama', rekla je Pusić i dodala da će značajan utjecaj imati oni s kojima su pričali.

Naglasila je da sutra očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije, a što se tiče Nizozemske, naglasila je da će stranka koja nosi vladu, kao i oporba, pozitivno glasati oko zaključenja pregovora, međutim, upitna ostaje stranka koja podržava vladu, ali je protiv proširenja.

'Radi se o euroskeptičnoj stranci koja je rekla da neće glasati za proširenje Unije. Međutim, ta stranka nije protiv hrvatskog pristupanja EU', pojasnila je Pusić.

'Obzirom na različite varijante koje su se pojavile u javnosti, ovo što Nizozemska smatra potrebnim je daleko od najradikalnije varijante. To je jedna umjerena varijanta koja zahtijeva u ovom razdoblju između završetka pregovora i punopravnog članstva redovno izvještavanje o ispunjavanju obveza. Po mom mišljenju je to nešto što bi mi sami trebali uvesti, u smislu vlastitog praćenja. Tu je i instrument ratifikacije. Te preuzete obaveze su naš apsolutni minimum, a ne maksimum' kazala je Pusić.

'Jedini problem nije ispunjavanje obaveza, već je relativno dugo vremensko razdoblje u kojem će se provoditi ratifikacija pristupnog ugovora u kojem može doći do najrazličitijih političkih situacija u zemljama članicama, i to je jedini razlog za bojazan i radikaliziranje modela praćenja', pojasnila je Pusić obvezu monitoringa.

Što se tiče korištenja sredstava iz pristupnih fondova, Pusić je rekla kako će se to još razmatrati. Ukoliko Hrvatska postane članica 1. srpnja 2013. godine, postoje dvije mogućnosti.

'Prvi aranžman sastoji se od korištenja polovice sredstava od iznosa koji je planiran za 2013. To će najvjerojatnije biti onaj iznos iz eurospkih fondova koji je originalno bio planiran za 2012. To bi bilo 750 milijuna eura za Hrvatsku. Naš doprinos europskom proračunu bi tada bila polovica od onoga što je planirano za 2012., dakle 300 milijuna eura. Međutim, postoji i mogućnost koja je iskorištena u slučaju Mađarske, koja je fondove mogla koristiti od siječnja, premda je ušla u EU u svibnju. Da li će Hrvatska dobiti prvi ili drugi aranžaman, još nije poznato', rekla je Pusić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još