Svijet INICIJATIVA U RUSKOJ DUMI

Dileri droge izjednačeni sa serijskim ubojicama

Trgovci drogom tretirat će se poput serijskih ubojica, a ovisnike uz novčane kazne ubuduće čeka i zatvor, predviđaju nove zakonske odredbe, koje su trenutno na razmatranju u ruskom parlamentu pod kontrolom Kremlja

Boris Gryzlov, predsjednik Donjeg doma ruskog parlamenta i jedan od vodećih ljudi vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, rekao je da je potreban 'totalni rat protiv droge' kako bi se zaustavio rastući kriminal povezan s protokom afganistanskog heroina kroz centralnu Aziju do Europe.

Rusija ima oko šest milijuna ovisnika, a svake godine od posljedica konzumacije droge umre 100.000 ljudi, rekao je Gryzlov, dodajući da razmjeri problema 'ugrožavaju ruski genetski potencijal'. 'Mi stojimo na rubu provalije. Ili ćemo zdrobiti ovisnost o drogi, ili će ona uništiti nas', poručio je Gryzlov.

Ruski predsjednik Dimitrij Medvedev kazao je ranije ove godine da zloupotreba druge smanjuje razinu gospodarskog rasta za do tri postotna poena.

Zabranjena metadonska terapija

Intravenozno korištenje droge povećava i krizu zbog rastućeg broja zaraženih HIV-om u Rusiji. Za razliku od većine europskih zemalja, Rusija brani metadonsku terapiju u liječenju ovisnosti. Također, programi dijeljenja igala ovisnicima veoma su rijetki, što znači da se virus brzo širi među ovisničkom populacijom. Procjenjuje se da je jedan od stotinu Rusa HIV pozitivan.

Prema novim zakonskim odredbama, koje predlaže vladajuća stranka Ujedinjena Rusija, ovisnici o drogama morat će ići na tretmane ili će biti zatvoreni, dok dilere očekuju znatno veće zatvorske kazne. 'Baruni narkobiznisa moraju se tretirati jednako kao serijski ubojice, s odgovarajućom kaznom u obliku doživotnog zatvora', rekao je Gryzlov.

Aktivisti kritiziraju ideju zatvaranja ovisnika, ukazujući na rastući globalni konsenzus prema kojemu je tretiranje konzumenata droge poput kriminalaca propalo kao strategija.

Globalna komisija za pitanja droge prošlog tjedna ukazala je na potrebu dekriminalizacije ili legalizacije marihuane. Gryzlov, međutim, tvrdi da je 'kaznena odgovornost za korištenje narkotika moćna preventivna mjera'.

Strah od otpadanja testisa

Neke ruske klinike za detoksikaciju još uvijek primjenjuju tzv. 'coding', kontroverznu terapiju zastrašivanja pacijenata užasnim posljedicama (poput otpadanja testisa) u slučaju da istovremeno koriste drogu s lijekovima, koji zapravo imaju tzv. placebo učinak.
'Slanje još više ljudi u zatvore neće smanjiti ovisnost o drogama niti će poboljšati zdravlje društva. Ruski zatvori su užasna mjesta puna HIV-a, tuberkuloze i drugih bolesti. Droge su često mnogo dostupnije tamo nego bilo gdje drugdje', upozorila je Anya Sarang, predsjednica fonda Andrey Rylkov. 'Umjesto tvrde retorike o kontroli zloupotrebe droga, trebamo jači naglasak na rehabilitaciji, alternativne i pojedinačne tretmane za ovisnike te prevenciju i zaštitu od HIV-a', poručila je Sarang.

Privatne ćelije s TV-om i frižiderom


Posebne kazne trebale bi se primijeniti i na dilere, koji bi se mogli slati u katorge – prisilne radne logore. 'Sječa drva, postavljanje tračnica i izgradnja rudnika puno su drukčiji od sjedenja u privatnoj ćeliji s televizorom i frižiderom te održavanja posla izvan zatvorskih zidina', rekao je on.

S takvim mjerama slažu se i drugi vodeći članovi Ujedinjene Rusije, koje predvodi premijer Vladimir Putin.

Plan je donesen nakon priznanja Medvedeva u travnju da je Rusija izgubila bitku protiv ovisnosti o drogama. Medvedev je tada pozvao na radikalne mjere, poput obveznog testiranja na droge u školama.

Posjedovanje male količine narkotika u Rusiji se kažnjava novčanom kaznom do 15.000 rubalja (oko 2700 kuna), no Gryzlov najavljuje da bi se mogla uvesti zatvorska kazna. Država bi ovisnicima trebala ponuditi izbor – zatvor ili prisilno liječenje.

Perspektiva nije svijetla. Udio zaraženih HIV-om u populaciji ovisnika koji intravenozno ubrizgavaju narkotike u zapadnim zemljama iznosi oko jedan posto, no u Rusiji taj udio iznosi čak 16 posto – u Sankt Peterburgu i nevjerojatnih 60 posto.

Denis Broun, direktor organizacije UNAids za Europu i centralnu Aziju sa sjedištem u Moskvi, rekao je Guardianu da bi Gryzlovljev prijedlog mogao samo pogoršati situaciju.

'Svugdje je pokazano da kriminalizacija korištenja droge tjera korisnike u podzemlje, čime oni postaju još nedostupniji za preventivne mjere. To nije učinkovita strategija za borbu protiv HIV-a. Isključivo represivne mjere jednostavno ne pale', rekao je Broun.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još